Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s predsjednicima uprava banaka u vezi s pitanjem prekoračenja po tekućim računima građana u Hrvatskoj.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, a na sastanku je sudjelovao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
U izjavi za medije nakon sastanka, ministar Marić poručio je da je glavni cilj sastanka biti nalaženje adekvatnog i zadovoljavajućeg rješenja, a pritom je Vladin fokus na potrošačima i njihovoj zaštiti, uzimajući u obzir problematiku u cijelosti.
Kazao je da se na sastanku iskristaliziralo nekoliko vrlo dobrih prijedloga koji su na tragu ispunjavanja određenih, važnih načela – s jedne strane načelo socijalne osjetljivosti, a s druge strane načelo pravičnosti.
Dodao je da je sada jasnije i što je dovelo do ovakve situacije.
Podsjetio je da su od 2010. u Zakonu o potrošačkom kreditiranju legitimno prepoznata dva instituta prekoračenja na tekućim računima – dopušteno i prešutno.
Međutim, pitanje je bilo što je od 2018. godine dovelo da prešutno prekoračenje postane predominantan oblik, na koji se odnosi gotovo 95 posto svih prekoračenja.
“Rješenja i prijedlozi koji su stavljeni na stol vode prema tome da se usmjerimo upravo na segment dopuštenog prekoračenja kao onoga koji bi trebao biti predominantan jer je i u samom Zakonu on puno detaljnije, jasnije i transparentnije reguliran”, istaknuo je ministar.
Maksimalna informiranost i transparentnost uz što manje administriranja
Koje god rješenje bude odabrano, naglašava ministar, važno je da osigura maksimalnu informiranost, transparentnost i što bolju razumljivost, uz što manje administriranja.
“Na sastanku je od svih strana pokazana jasna i nedvosmislena podrška ovakvom principu i siguran sam da ćemo pronaći zadovoljavajuće rješenje i u konačnici djelovati brzo i na korist svih potrošača”, poručio je ministar Marić.
Istaknuo je da ni u kom slučaju nije namjera, niti bi Vlada podržala takav prijedlog kao potencijalno rješenje, ukidati ta prekoračenja i na taj način stvoriti pritisak na egzistenciju građana.
HNB: Osigurati jednaku vrstu regulacije prešutnog prekoračenja kao što ima dopušteno prekoračenje
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pojasnio je kako je došlo do toga da se u velikoj mjeri iz dopuštenih prekoračenja, koji su bili norma do 2018., postupno migrira prema prešutnim prekoračenjima.
“Razlog za to je bio prvenstveno usklađivanje s europskom regulativom oko izračuna efektivne kamatne stope, koja se prema toj regulaciji mora računati tako da se u nju uključuju naknade”, kazao je.
Kada je HNB u 2020. godini dobio nekoliko prigovora potrošača, koji nisu bili prigovori na cijenu, ali su vodili prema tome da se napravi anketa banaka, ustanovljeno je da je ta migracija bila vrlo brza i da je migriralo 95 posto svih potrošača, a ne samo oni s nižim primanjima koji zbog takve definicije efektivne kamatne stope ne bi imali pravo na “minuse” na tekućem računu.
“To je situacija koju moramo urediti. Moramo osigurati jednaku vrstu regulacije proizvoda sada prešutnog prekoračenja kao što je dopušteno prekoračenje”, kazao je.
Tu postoje različite alternative – nominalna kamatna stopa ili efektivna kamatna stopa – a građanima se omogućuje, ako im banka smanjuje to ograničenje prekoračenja ili ako ga ukida, otplatu potraživanja u najmanje 12 mjesečnih rata.
HNB smatra da je za veća prekoračenja pritom potrebno imati i duže rokove otplate.
“Uvjeren sam da će se dobro rješenje naći i da ćemo imati zaštitu potrošača u smislu regulacije bilo nominalne bilo efektivne kamatne stope i načina otplate duga, koji se stvara po minusu, uređeno vrlo brzo”, poručio je.
Banke: Rješenje koje će zadovoljiti sve strane
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović kazao je da su predstavnici banaka na sastanku premijeru Plenkoviću, ministru Mariću i guverneru Vujčiću prenijeli iskustva drugih zemalja, s obzirom da je hrvatski bankarski sustav internacionaliziran.
Iznijeli su, dodao je, kamatne stope koje prevladavaju u drugim zemljama, praksu da, primjerice, druge zemlje nemaju ograničenu efektivnu kamatnu stopu, kao što je slučaj u Hrvatskoj.
“Drago mi je da radimo na rješenju koji će zadovoljiti sve strane, a pogotovo da ćemo na kraju poboljšati zaštitu potrošača”, poručio je.
