U svijetu i u Hrvatskoj se 7. prosinca, obilježava Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva čiji su osnovni ciljevi širenje svijesti u javnosti o važnosti civilnog zrakoplovstva za društveni i gospodarski razvoj te o jedinstvenoj ulozi Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization, ICAO) u promicanju sigurnosti, učinkovitosti i redovitosti međunarodnog zračnog prometa.
Ovaj je datum ujedno prilika da uputimo čestitku i odamo priznanje svim sudionicima civilnog zrakoplovstva, od zaposlenih u zračnim lukama – letačko, kabinsko, tehničko osoblje, djelatnici kontrole leta i svi koji na bilo koji način brinu o civilnom prometu – kao i pilotima helikoptera, jedrilica, kanadera, sportskih zrakoplova, odnosno svima koji prometuju našim nebom.
Važnost civilnog zrakoplovstva u gospodarstvu je neupitna, no unatoč svemu, o prirodi posla onih koji svakodnevno brinu o sigurnosti stotina putnika javnost još uvijek nije dovoljno informirana. Tako se i zanimanje pilota na komercijalnim letovima rijetko spominje, osim kad se, nažalost, dogode tragedije. U sjeni takvih tragičnih događaja ostaju stotine imena onih koji unatoč stresu i zdravstvenim rizicima posla te unatoč turbulentnim zbivanjima u svjetskom i europskom zrakoplovstvu, obavljaju svoj posao odgovorno, profesionalno, ali i s ljubavlju.
Česta tema je i pitanje pilotskih plaća koje se smatraju, za današnje uvjete, previsokima. No, treba znati da iza svakog pilota stoje godine školovanja, tečajeva, stotine, pa i tisuće letova, a svake se godine prolaze i obavezna usavršavanja znanja i tehnika letenja. Iako se često prikazuje u romantičnom svjetlu, zanimanje pilota izuzetno je zahtjevno, a pritom su izloženi i brojnim zdravstvenim rizicima. Dan i noć u njihovom se poslu često isprepliću – promjene vremenskih zona brze su i česte zbog čega nerijetko dolazi do poremećaja 24-satnog tjelesnog (cirkadijanog) ritma, a svladavanje jet lag-a pravi je izazov. Letenje je povezano i s promjenama u tlaku zraka, smanjenom
količinom kisika, izloženosti zračenju, a dobro je poznato da izaziva psihološki te fizički stres. Takvo „radno okruženje“ teško je zamislivo čak i onima koji često putuju, a posebno ako uzmemo u obzir i današnje terorističke prijetnje koje nitko ne može zanemariti unatoč vrlo visokim mjerama sigurnosti.
Za kraj spomenimo i da je cjelokupni zračni promet Europske unije u razdoblju rekonstruiranja i borbe za preživljavanje mnogih nacionalnih avioprijevoznika. Odluka EU o zabrani subvencioniranja državnih kompanija i njihovom prepuštanju zakonima tržišta, dovela je do nekih neželjenih posljedica. Tako gotovo sve europske aviokompanije gube tržišnu utakmicu s kompanijama iz neposrednog susjedstva, od Turske, preko Bliskog istoka do Azije zbog neravnopravne konkurencije. Posljedično se u većini europskih kompanija smanjuje broj zaposlenih koji potom odlaze na rastuća tržišta, u pravilu azijska, čime se ponavlja scenarij koji je 50-ih godina zadesio europsko brodarstvo. I Hrvatsku je, nažalost, u protekle četiri godine napustila četvrtina pilota.
Poseban problem predstavljaju i “inovativni” poslovni modeli, odnosno zaobilaženje zakonskih propisa vezanih uz zapošljavanje. Europski je parlament u rujnu izglasao “Europski paket mjera i strategiju razvoja zračnog prometa” (EU Aviation Strategy and Package) koji je službeno objavljen 2. prosinca. Dokument nije zakonski obvezujući, već predstavlja preporuku Europskoj komisiji za izradu odgovarajuće regulative kojim se promovira izravno zapošljavanje kao jedini prihvatljivi oblik zapošljavanja letačkog osoblja.
Promjene se događaju i nadamo se sretnom “slijetanju”, a svim našim kolegama ovom prilikom čestitamo Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva te im želimo sigurnu i mirnu plovidbu našim nebom.
