Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2004. godine kada je Hrvatski Sabor donio odluku o njegovu obilježavanju i to na spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena.
Nasilje nad ženama jedan je od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu. Svaka treća žena u EU-u doživjela je fizičko ili seksualno nasilje i to uglavnom od svojih intimnih partnera, a više od 70 posto svih žrtava ubojstava koje je počinio intimni partner u EU-u su žene. Određene skupine, uključujući starije žene i žene s invaliditetom, izložene su većem riziku od nasilja. U porastu je i nasilje na internetu koje je posebno usmjereno na mlade žene i žene u javnom životu.
Centar za žene Adela pruža savjetodavnu pomoć te sklonište za žene žrtve obiteljskog nasilja. Cilj Udruge je zaštititi ljudskih prava građana i građanki Sisačko-moslavačke županije i ostalih ljudi koji se nalaze na području Sisačko-moslavačke županije.
Predsjednica udruge Centar za žene Adela, koja pruža savjetodavnu pomoć te sklonište ženama žrtvama nasilja s područja Grada Petrinje, Senka Filipović, je izvijestila kako je samo ove godine 16 žena ubijeno od strane članova obitelji.
“Nasilja je uvijek puno. Činjenica je da puno radimo, da ima velik broj prijava nasilja, ali i ubojstava. Ove je godine 16 žena ubijeno od svojih partnera ili svoje djece. Ima sve više starijih osoba koje su žrtve nasilja svoje djece”, rekla je Filipović.
„Nasilju nije mjesto u našem društvu – ni u kojem obliku, ni u koje vrijeme, ni u kojem slučaju. No ono neće nestati šutnjom, već progovaranjem zbog onih koje, u strahu za život, nemaju hrabrosti podići svoj glas. Kvalitetnim zakonodavnim okvirom, edukacijom i prevencijom zaustavimo nasilje nad ženama“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Najviše nasilja doživljavaju žene u dobi od 18 do 29 godina
Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela neki oblik nasilja. U razdoblju od 2020. do 2023. Državni zavod za statistiku sudjelovao je u EUROSTAT-ovom istraživanju o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj, s uzorkom od 23 tisuće ispitanika/ca. Prema podacima za Hrvatsku, 27% žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8% njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Najviše nasilja doživjele su žene u dobi od 18 do 29 godina (37%).
Seksualno nasilje od strane obiteljskog nasilnika doživjelo je 6% žena, dok je njih 15% doživjelo tjelesno ili seksualno nasilje ili prijetnje od obiteljskog nasilnika. Nadalje, 36% ispitanica izjavilo je da je bilo izloženo seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu.
U ovom kontekstu, na umu treba imati kako razmjer u kojem se nasilje tolerira u široj zajednici utječe na percepciju vlastite viktimizacije i na stupanj spremnosti dijeljenja vlastitih iskustava. Upravo je ovo jedno od vjerojatnih objašnjenja nesrazmjera podataka iz sjeverne i nekih drugih dijelova Europe. Drugim riječima, moguće je da u žene u nekim dijelovima Europe nasilje ne percipiraju kao nasilje te ga vjerojatno i manje prijavljuju.
Zakonski okvir kažnjavanja femicida u Europskoj uniji i Hrvatskoj
Femicid je najekstremniji oblik nasilja nad ženama. To je rodno uvjetovano ubojstvo žene čiji je motiv spol ili rod žrtve. Femicid je najčešće predvidiv i počinjen od strane ženinog sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera.
U hrvatski je Kazneni zakon 2024. godine uvedeno „novo“ kazneno djelo – „teško ubojstvo ženske osobe“ te je za isto predviđena minimalna kazna zatvora od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (čl. 111a). Uvrštavanje femicida u Kazneni zakon važan je korak u prepoznavanju i sankcioniranju najtežih oblika nasilja nad ženama. Međutim, to je samo početak; potrebno je uložiti dodatne napore u prevenciju, edukaciju, podršku žrtvama te osnaživanje institucija kako bi se nasilje nad ženama sustavno suzbijalo.
Od ostalih važnih zakona i protokola u Hrvatskoj tu su Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Obiteljski zakon, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Konvencija Vijeća Europe u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Stupila je na snagu 2014. godine, a Hrvatska ju je ratificirala 2018. godine.
Europska unija u svibnju 2024. donijela je prvi zakonodavni akt na razini EU-a o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Direktiva sadržava mjere za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te utvrđuje standarde za zaštitu žrtava tih kaznenih djela. Sve države članice EU-a morat će kriminalizirati, među ostalim, nasilje na internetu (npr. dijeljenje intimnih slika bez pristanka).
U lipnju 2023. EU je ratificirao Istanbulsku konvenciju koja, uz suzbijanje nasilja nad ženama, služi i kao poticaj nastojanjima da se ostvari veća ravnopravnost. Naime, nasilje nad ženama nije samo kazneno djelo nego i ekstremna posljedica diskriminacije ukorijenjene u nejednakostima između žena i muškaraca.
Europska komisija donijela je Strategiju za rodnu ravnopravnost do 2025. godine u kojoj potvrđuje svoju posvećenost prevenciji nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, zaštiti žrtava i kažnjavanju počinitelja. Na razini EU-a, kao i u Hrvatskoj, dostupan je standardni telefonski broj 116 016 za pomoć žrtvama nasilja nad ženama. To je besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom, na koji se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.
