Svake godine 2. listopada se obilježava Međunarodni dan nenasilja, na rođendan najpoznatijeg “nenasilnika” na svijetu, Mahatme Gandhija. Generalna skupština UN-a je 2007. godine ustanovila obilježavanje Međunarodnog dana kao priliku za “širenje poruke nenasilja”, rezolucijom koja potvrđuje “univerzalnu važnost principa nenasilja”.
Često puta pod pojmom nasilja podrazumijevamo fizičko nasilje – udarce, batine. Međutim, psihičko, odnosno emocionalno nasilje je zapravo najrašireniji oblik nasilja i svatko ga je nekada doživio. Iako se nenasilje vrlo često poistovjećuje s pasivnošću, nenasilje je aktivan pojam i predstavlja aktivnu borbu protiv nasilja. Može se provoditi na tri načina: protestom i uvjeravanjem, kao što su prosvjedi i štrajkovi, odbijanjem suradnje i sudjelovanja u nekim aktivnostima, te nenasilnim aktivnostima kao što su okupacije i blokade.
U svijetu se na bezbroj primjera mogu pronaći situacije nenasilnog djelovanja. Nenasilno djelovanje osobna je odgovornost svakog pojedinca. U svakoj situaciji važno je naglasiti da svatko sam za sebe odabire odgovor u situaciji sukoba. Nitko ne može nikoga nagovoriti niti natjerati na nešto što ne želi učiniti.