Predsjednik Republike Zoran Milanović u Kninu je poručio da je VRO Oluja jedna od najsmjelijih i najbolje organiziranih poduhvata u hrvatskoj povijesti dodavši da često želi da država u svojim nastojanjima ima organizaciju i stegu koju je u Oluji imala vojska.
“Često želim da hrvatska država u svojim nastojanjima, ambicijama, radovima, uspjesima i pomutnjama, ima tu organizaciju i čvrstu stegu, u demokratskom društvu doduše, koju je tada imala hrvatska vojska”, kazao je Milanović na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.
Na NK Dinara Milanović se osvrnuo na Oluju, istaknuvši da je u tom poduhvatu bilo hrabrosti i ljubavi te dobre organizacije. Osvrnuo se i na činjenicu da Hrvatska vojska 1995. godine nije bila superiorna vojna sila u smislu tehnologije i tehnike, već je faktor bio čovjek.
“Sjetimo se tih ljudi (…), njih više tisuća, mali broj pravih ljudi radili su i stavili na kocku svoje živote”, kazao je Milanović i dodao da su oni napravili nešto što se po organizaciji i načinu pristupa poslu rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti.
To su, nabrojao je, profesionalni vojnici ali i ljudi koji do rata nisu imali veze s ratom da ih rat nije zatekao na kućnim ognjištima te ratni zapovjednici Ante Gotovina, Rahim Ademi, Ante Kotromanović, pokojni Ivan Korade, Damir Krstičević, ali i političko vodstvo, predsjednik Franjo Tuđman i dva ratna ministra Gojko Šušak i Ivan Jarnjak.
“Bez malo dobrih ljudi, ključnih ljudi u ključnim trenucima, niti jedan veliki poduhvat neće proći i neće uspjeti”, zaključio je.
Milanović: Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti
Kazao je i da smo prošle godine u Kninu imali proslavu gesta, svjesni da je oko rata, u ratu i nakon njega, bilo nedopuštenih činova i zločina.
“Međutim, zločina je bilo na sve strane, govorimo i trebamo govoriti o svim zločinima”, kazao je. Dodao je da nije pobornik nauka da je svaka žrtva ista, već smatra da ne može biti svaka žrtva ista, jer će na kraju, svaka žrtva biti obezvrijeđena.
“Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. Ja s gestama ne da nemam problema nego je cijela moja karijera vrlo često bila gesta prema slabijima, a to su u ovom slučaju u Hrvatskoj manjinske etničke zajednice”, istaknuo je te spomenuo žrtve koje su od 1991. do 1994. ubijene u Promini, istaknuvši da za te zločine nitko nije odgovarao.
Milanović je poručio da je od rata prošlo 26 godina, a da je iza Hrvatske teška serija odnosa s Haškim tribunalom, a da se i dan danas Hrvatska suočava s različitim optužbama.
