Na inicijativu Odbora za obranu i Odbora za vanjsku politiku danas je održana zajednička tematska sjednica dvaju odbora na kojoj je ministar obrane Damir Krstičević predstavio program Stalne strukturirane suradnje u području Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije (PESCO).
PESCO je oblik suradnje predviđen Ugovorom o Europskoj uniji koji zainteresiranim državama članicama EU-a omogućuje jačanje obrambeno-sigurnosne suradnje kroz zajedničko razvijanje obrambenih sposobnosti, ulaganje u zajedničke projekte te jačanje operativne spremnosti i doprinosa vlastitih oružanih snaga, te se stoga smatra ključnim korakom prema jačanju zajedničke obrambene politike EU-a.
-Koncept PESCO-a, uz jačanje europske obrambene suradnje u cilju veće strateške autonomije te obavljanje najzahtjevnijih misija, od sprječavanja sukoba do zadaća borbenih snaga, naglasak stavlja i na jačanje industrijske dimenzije obrane te komplementarnost s ciljevima NATO-a, uvodno je naglasio ministar Krstičević koji je okupljene članove dvaju saborskih odbora izvijestio kako je Vijeće EU-a za vanjske poslove u formatu ministara obrane 6. ožujka donijelo odluku o pokretanju 17 projekata u okviru PESCO-a koji su usredotočeni na zajedničko obučavanje i uvježbavanje obrambenih snaga, suradnju u operativnim područjima (kopneno, zračno, pomorsko i kibernetičko) te izgradnju zajedničkih sposobnosti. –Republika Hrvatska sudjeluje u 5 projekata PESCO-a u područjima vojne pokretljivosti, sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofa, stvaranja mreže logističkih čvorišta u Europi i potpori operacijama, unaprjeđenja pomorskog motrenja te brzog odgovora i zajedničkog djelovanja po pitanju kibernetičke sigurnosti, izvijestio je ministar Krstičević te najavio da će Ministarstvo obrane u četvrtak provesti svoju prvu vojnu vježbu pod nazivom „Kibernetički štit“.
Kao razlozi uključivanja Hrvatske u PESCO navedene su mogućnosti razvoja nacionalnih sposobnosti, komplementarnost s nacionalnim te ciljevima i obvezama NATO-a, kao i jačanje vanjskopolitičke pozicije unutar Europske unije, što je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andrea Metelko Zgombić ocijenila osobito bitnim aspektom istaknuvši kako hrvatski vojni potencijal može dati značajan doprinos nacionalnim vanjskopolitičkim ciljevima. Prilikom predstavljanja PESCO-a nadalje su naglašene mogućnosti koje ovaj program otvara gospodarstvu u pogledu razvoja nacionalne obrambene industrije, suradnje s malim i srednjim poduzećima i znanstveno-istraživačkom zajednicom te prekogranične suradnje.
Europski obrambeni fond (EDF) u svom je proračunu za 2019./20. rezervirao 500 milijuna eura za projekte razvoja sposobnosti te 90 milijuna eura za istraživačke projekte, s tim da je za 2021. planirana 1 milijarda eura godišnje.
Osvrnuvši se na određena tumačenja potrebe za povećanjem hrvatskog proračuna za obranu kao ‘militarizaciju’ društva, vanjska članica Odbora za obranu i bivša ministrica obrane Željka Antunović rekla je kako PESCO smatra dobrom prilikom za Hrvatsku, ako se ona dugoročno učinkovito iskoristi. –Obrambeni sektor ima veliko iskustvo u političkoj promociji Hrvatske, no dojam je kako gospodarski sektor kasni u iskorištavanju mogućnosti koje nam otvara obrambena komponenta, rekla je Antunović.
-Ključno pitanje su benefiti Hrvatske u okviru PESCO-a i nisam siguran da dovoljno dobro iskorištavamo svoj doprinos savezništvu i partnerstvu u okviru EU-a i NATO-a, zaključno je istaknuo predsjednik Odbora za obranu Igor Dragovan, dok je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač u svom zaključnom obraćanju kazao kako je PESCO generirao važno suglasje između takozvane stare i nove Europe oko potrebe za stvaranjem dokazano učinkovite Europske unije u području obrambene politike.
Ministarstvo obrane
