Vlada Republike Hrvatske ne vidi prostor za dodatno povećanje nacionalne naknade za starije osobe ni za njezino dvostruko usklađivanje unutar iste godine. Takav je stav iznijela u očitovanju na Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravima starijih osoba.
U Vladi podsjećaju da je nacionalna naknada od 1. siječnja 2024. povećana na 150 eura te se od tada usklađuje s rastom troškova života. Od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura. Smatraju da, uzimajući u obzir gospodarske i fiskalne mogućnosti te ekonomsku neizvjesnost, trenutačno nema prostora za dodatno povećanje.
Ističu i da nacionalna naknada nije dio mirovinskog osiguranja pa se ne usklađuje na isti način kao mirovine, koje se određuju ponajprije prema mirovinskom stažu i plaćama tijekom radnog vijeka.
Vlada pritom navodi da je prosječna mirovina porasla s 358 eura u 2016. na oko 767 eura u 2026. godini, dok se udio starijih osoba koje si ne mogu priuštiti osnovne životne potrebe smanjio s devet posto u 2016. na 3,6 posto u 2025. godini.
Među najavljenim mjerama je donošenje posebnog zakona o pravima starijih osoba, kojim bi se sustavno uredila njihova prava te unaprijedili dostojanstven život, društvena uključenost i institucionalna zaštita. Priprema se i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2027. godine.
Vlada najavljuje i povećanje porezne olakšice za umirovljenike na 100 posto, za što je predviđeno dodatnih oko 180 milijuna eura.
U području skrbi za starije ističe ulaganje gotovo 200 milijuna eura u izgradnju 20 centara za starije osobe. Oni bi trebali osigurati smještaj za 1.947 korisnika, ali i izvaninstitucijske usluge za još 4.921 osobu.
Planira se i analiza potreba neformalnih njegovatelja, uključujući obitelji osoba s demencijom, te razvoj različitih oblika pomoći. Za to je potrebno osigurati dodatna tri milijuna eura.
U odgovoru na izvješće Vlada se osvrnula i na razvoj palijativne skrbi, navodeći ulaganja u bolničke i izvanbolničke kapacitete, kao i proširenje mreže mobilnih palijativnih timova i postelja. Što se tiče dugog čekanja na inkluzivni dodatak, navodi da Hrvatski zavod za socijalni rad reorganizira rad područnih ureda, a sa Zavodom za vještačenje radi na ubrzanju postupaka i povećanju broja liječnika vještaka.
