Prema podacima iz eSpisa, najrelevantnijeg izvora informacija za ocjenu rada sudova i sudaca prema Zakona o sudovima i Sudskom poslovniku, danas je odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1.099 od 2.875, izvjestili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
Ako uzmemo u obzir da je u danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, današnji postotak još je i manji – 25 posto.
Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca, iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom.
Naime i jučerašnji trendovi su bili slični, kao i oni prvog dana štrajka. Vjerujem kako su na taj način pokazali odgovornost prema hrvatskim građanima i pravnom sustav te tu njihovu odluku pozdravljamo. Nemoguće je da su svih 1.869 današnja neodgođena ročišta uistinu ocijenjena kao hitna, odnosno da ne podliježu pod uvjete štrajka koje su iz Udruge komunicirali.
Zbog niza netočnih informacija koje su plasirali predstavnici Udruge hrvatskih sudaca u medije o podacima koje se unose u eSpise, potrebno je i dodatno pojasniti kako suci prvog i drugog stupnja moraju sve promjene u radu na ročištima i pripadajućem spisu upisivati prema Zakonu o sudovima u ovaj sustav te su sva takva postupanja uvijek vidljiva.
Pri tom treba naglasiti kako u Hrvatskoj ima 1.620 sudaca koji odlučuje u prvom i drugom stupnju naspram tek 368 sudskih savjetnika koji donose odluke. Nadalje, sudski savjetnici odgodili su samo 3,48 posto ročišta od početka štrajka. Ovo također pobija tvrdnje iz Udruge o broju sudaca u štrajku.
Imamo i neke specifične situacije koje također ukazuju da je odaziv štrajku još i manji. Zbog preseljenja Općinskog suda u Splitu na novu lokaciju, u periodu od 22. siječnja do 1. veljače, većina tamošnjih sudaca je svoja ročišta odgodila.
Također, još jučer u medijima su, primjerice, objavljene informacije o drugom najvećem Županijskom sudu u Splitu gdje suci ne sudjeluju u štrajku.
Prema informacijama iz eSpisa, nijedno ročište nije otkazano na Županijskom sudu u Dubrovniku i Slavonskom Brodu, na Upravnom sudu u Rijeci samo su četiri ročišta odgođena ili pak imamo Županijske sudove u Bjelovaru, Vukovaru, Osijeku, Zadru i Puli sa samo jednim otkazanim ročištem. Ovo su samo neki od primjera koji dokazuju da većina sudaca diljem Hrvatske ipak nije pozitivno odgovorila na poziv na štrajk koji je uputila Udruga.
Prošli tjedan Udruga hrvatskih sudaca odbila je čak dvaput vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto primanja sudaca uvećala za gotovo 700 eura u prosjeku u manje od godinu dana.
Ovo bi ujedno bilo i najveće povećanje plaća sudaca u posljednjih nekoliko godina. Svi podaci o plaćama sudaca dobiveni su iz sustava Centraliziranog obračuna plaća te se iz njih jasno vidi da se prosječna mjesečna neto plaćan najvećeg broja sudaca lani već uvećala za 583 eura. Tako su primanja sudaca županijskih sudova porasle na oko 2.685 eura, a uskočkih sudaca na oko 3.090 eura, sudaca visokih sudova na 3.023 eura.
Plaće sudaca na Vrhovnom sudu u prosjeku su povećane na 3.460 eura. Ono što Udruga Hrvatskih sudaca također zaboravlja jest da, osim što su dva puta povećavane osnovice, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto, udvostručene su i naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud.
Uvođenjem materijalnih prava u visini od 115 eura mjesečna bi se primanja sudaca dodatno povećala. Udruga je to odbila i pozvala na štrajk kojem se, srećom za hrvatske građane, nije odazvala većina sudaca.
Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, ali ističemo da se on ne može odvijati u atmosferi ultimatuma i prijetnji poput one o bojkotu rada u izbornim povjerenstvima koju je osudio i predsjednik Vrhovnog suda.
Prijedlog Ministarstva koji je u skladu sa zahtjevom udruge i dalje postoji, razgovori se mogu nastaviti, ali za sve ostale dogovore izuzev uvođenja materijalnih prava, potrebno je prvo urediti sustav plaća državnih službenika i namještenika, kako je s Udrugom komunicirano nakon štrajka službenika.
