Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru Konačne izmjene i dopune Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama RH, kojima se, nakon 17 godina od ukidanja obveznog služenja vojnog roka, ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da je riječ o povratku vojne obuke u uvjetima promijenjene sigurnosne situacije u Europi, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo da je cilj izmjena zakona odgovoriti na nove sigurnosne izazove s kojima se suočavaju sve europske države.
Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, a provodit će se na trima lokacijama – u Kninu, Slunju i Požegi. Planirano je do pet naraštaja godišnje, a svaki će obuhvatiti do 800 ročnika. Na obuku se upućuje novak u godini kada navršava 19 godina života, iznimno i stariji, najkasnije do 30. godine, dok žene ne podliježu obvezi, ali se mogu prijaviti dragovoljno.
Za one koji zbog vjerskih ili moralnih uvjerenja ne žele sudjelovati u vojnim aktivnostima predviđena je civilna služba, koja će trajati dulje – tri mjeseca u sustavu civilne zaštite, odnosno četiri mjeseca u jedinicama lokalne i područne samouprave.
Ročnici će za vrijeme obuke primati plaću od 90 posto iznosa plaće vojnika (oko 1100 eura), a dva mjeseca provedena u obuci upisivat će im se u radni staž. Predviđena je i prednost pri zapošljavanju u državnim i lokalnim tijelima za nezaposlene osobe koje završe vojnu obuku.
Izmjene zakona obuhvaćaju i dodatne odredbe – od prigovora savjesti do reguliranja statusnih i materijalnih prava ročnika, ali i jačanje parlamentarnog nadzora nad većim vojnim nabavama.
Kako je naglasio ministar Anušić, uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja “nije povratak starog vojnog roka, već modernizirani oblik obuke prilagođen današnjim sigurnosnim okolnostima”. Premijer Plenković dodao je da se ovim izmjenama Hrvatska pridružuje nizu europskih zemalja koje na sličan način reagiraju na geopolitičke izazove i povećane sigurnosne rizike.
