Nestašice lijekova sve su češće i sve su zemlje u EU pokrenule određene mjere u tom smjeru. U slučajevima kad u ljekarni ne bude lijekova za djecu, hrvatski će ljekarnici početi sami u ljekarnama prilagođavati doze za djecu iz pakiranja za odrasle, piše Večernji list.
To su znali raditi i prije, ali sada će to biti češći slučaj, potvrdila nam je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Slično su radili Nijemci kad ih je nedavno pogodila nestašica ibuprofena i paracetamola za djecu.
U hrvatskim ljekarnama zapravo nedostaje puno više lijekova nego što to HALMED bilježi. Riječ je o privremenim nestašicama lijekova za povišeni tlak, dijabetes, za inhalacije…
– Velika je razlika između nestašica koje se objavljuju na HALMED-ovim stranicama i onih koje se javljaju u ljekarnama. Recimo, ako HALMED trenutačno bilježi nestašicu stotinu lijekova, u ljekarnama ih nedostaje još 50, ali HALMED to ne evidentira jer je riječ o kraćoj nestašici. Kraće nestašice traju otprilike od sedam do deset dana, međutim, za pacijenta kojem lijek treba danas, to je predugo – objašnjava Ana Soldo.
Uzroci nestašice najčešće su nedostaci aktivnih supstancija, što je stalni problem budući da se one proizvode u Indiji i Kini. Zatim su tu geopolitički razlozi, nekim dobavljačima Hrvatska je premalo i nezanimljivo tržište pa ne vode računa da stalno bude opskrbljena, dok s druge strane proizvođači generičkih lijekova od nekih proizvoda odustaju zbog preskupe proizvodnje i preniskih prodajnih cijena.
Zbog svega toga kronični se bolesnici češće susreću s nemogućnošću da dođu do svoje redovite terapije, a ako na HALMED-u nije objavljena nestašica tog lijeka, pacijentu se ne može izdati zamjenski lijek. Osim toga, neke terapije liječnik obiteljske medicine ne može zamijeniti, pišu novinarke Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić i Sandra Veljković.
