Najveća novina Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu čija će prva isplata biti krajem godine, no iako se kolokvijalno naziva 13. mirovina, taj dodatak umirovljenicima neće donijeti puni iznos mjesečne mirovine i ovisit će o godinama staža.
Zakon, koji je trenutačno u javnom savjetovanju, predlaže uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine, tako da se isplata osigura svim umirovljenicima neovisno o visini njihovih mirovinskih primanja.
Visina godišnjeg dodatka vezat će se uz pune godine mirovinskoga staža koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje dodatka.
Kako bi se odredio konačan iznos dodatka, te godine mirovinskog staža potom će se umnožiti s vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža.
Još nije moguće napraviti izračun jer se zakonom propisuje da će Vlada svake godine do 31. listopada donijeti odluku o vrijednosti godine staža, pri čemu predstavnici umirovljenika traže da ta vrijednost bude zakonski definirana i vezana uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura, pa je potrebno pričekati i konačni prijedlog zakona.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) godišnji dodatak isplaćivat će u prosincu svake godine.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ističe kako će ova novina povećati ukupna mirovinska primanja sadašnjih i budućih umirovljenika, dok način određivanja visine dodatka doprinosi socijalnoj pravednosti uvažavajući isključivo duži rad, kako bi se uspostavio svojevrsni balans između korisnika s višim i nižim mirovinama.
Ministar Marin Piletić je istaknuo kako je ideja takvog dodatka došla iz 11 jednokratnih novčanih dodataka koje je Vlada umirovljenicima isplaćivala u sklopu paketa pomoći tijekom krize, ukupne vrijednosti 773,5 milijuna eura.
Nova formula
Piletić je rekao kako je prosječna sveukupna neto mirovina s 354 eura iz 2015. porasla na trenutačnih 642 eura, što je povećanje od gotovo 82 posto, a na to je utjecalo i šest izmjena ZOMO-a u tom periodu.
Osim godišnjeg dodatka koji je potpuna novina, ostale izmjene zakona nadovezuju se na te prethodno uvedene mjere pa će do promjena opet doći i u formuli za usklađivanje mirovina kako bi se osigurao njihov primjereniji rast.
Prema važećem zakonu mirovine se usklađuju dvaput godišnje – od 1. siječnja i od 1. srpnja, a u obzir se uzimaju rast plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj te rast potrošačkih cijena.
Formula za usklađivanje promijenit će se sa 70:30 na 85:15, ovisno o tome koji indeks više raste i donosi veću korist. U većini slučajeva, plaće su te koje više rastu.
Planirano je da novi ZOMO na snagu stupi u srpnju pa je predviđeno da već od 1. srpnja svi umirovljenici u Hrvatskoj primaju usklađenu mirovinu po povoljnijem modelu.
Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina
Korisnici invalidske mirovine ubrajaju se u kategoriju korisnika s niskim mirovinskim primanjima s prosječnom mirovinom koja je u siječnju iznosila svega 419 eura pa je namjera osigurati uvjete za dodatno povećanje mirovine ove osjetljive kategorije umirovljenika.
Predlaže se povećanje mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine i to za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 0,8 na 0,9, a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 1,0 na 1,1 od 1. siječnja 2026.
Time će se osigurati uvjeti za dodatno povećanje invalidske mirovine za oko 10 posto, a obuhvatili bi se svi sadašnji i budući korisnici mirovine. To će za 218.000 korisnika donijeti prosječno povećanje mirovine za 74 eura.
Oni koji su u mirovinu otišli ranije po sadašnjem su propisu trajno penalizirani za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, no sada je predloženo ukidanje penalizacije za korisnike koji navrše 70 godina.
Predlaže se obuhvatiti i korisnike koji su starosnu dob navršili prije stupanja zakona na snagu, a mirovina bez smanjenja odredila bi im se počevši od 1. siječnja 2026. To će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127.000 korisnika.
Osim toga, u cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, predlaže se redefiniranje povećanja polaznog faktora tzv. bonifikacije od 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja tako da se više ne uvjetuje s navršenim mirovinskim stažem od 35 godina i da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno maksimalno na 27 posto.
To će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura.
Povećava se i najniža mirovina, koja je u siječnju iznosila 396 eura, sa 103 posto AVM-a na 106, a to za više od 319.000 korisnika znači povećanje od oko 12 eura.
Širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi
Ministarstvo ističe kako su nepovoljni demografski uvjeti i stanje na tržištu rada rezultirali kontinuiranim širenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, ali još uvijek relativno mali broj koristi takvu mogućnost – tek 32.441 prema podacima iz prosinca.
Za razliku od sadašnjeg prava na isplatu mirovine u punom iznosu uz rad do polovice punog radnog vremena, predlaže se da se rad uz mirovinu omogući i u punom radnom vremenu, no uz isplatu pola mirovine nakon navršenih 65 godina života, a to će sada uključivati i obrtnike i samostalne profesionalne djelatnosti.
Time im se osigurava isplata mirovine u istom opsegu kao i vatrogascima, vojnicima i policajcima.
Priliku za povećanje staža dobivaju i majke koje će za svako rođeno ili posvojeno dijete sada umjesto šest, dobiti 12 mjeseci staža kako bi se dodatno neutralizirao utjecaj korištenja rodiljnog dopusta i bolovanja zbog njege djeteta na mirovinu te smanjile rodne nejednakosti, a s obzirom na to da je prosječna mirovina za žene za 17,3 posto manja nego za muškarce.
Ako je umjesto majke otac koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta, onda on ostvaruje taj dodatni staž. Ostvarivanje staža isključeno je u slučaju oduzimanja roditeljske skrbi.
Očekivani fiskalni učinak na proračun za sve ove mjere je nešto manji od dvije milijarde eura do 2028. godine.
Analiza stanja
Prema podacima HZMO-a, u siječnju je bilo 1.228.522 korisnika mirovina naspram 1.705.216 osiguranika, što čini omjer od 1:1,39. Prosječna mirovina iznosila je 625 eura, a njezin udio u prosječnoj plaći 45,9 posto.
Ministarstvo je također u prijedlogu zakona navelo zaključke radne skupine nakon provedene analize stanja mirovinskog sustava – unatoč negativnim demografskim trendovima, koji predviđaju pad stanovništva za 22 posto do 2070., ali i povećanje životnog vijeka, mirovinski sustav je dugoročno održiv pod pretpostavkom zadržavanja postojećih zakonskih okvira u pogledu propisane dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
Ipak, navodi se i kako su hrvatske mirovine manje adekvatne u usporedbi s drugim EU članicama, primarno zbog kratkog prosječnog mirovinskog staža od oko 31 godinu. Prosječna mirovina za 40 i više godina staža iznosi 918 eura, ali tih je korisnika svega 94.405.
Zaključak Ministarstva je kako povećanje adekvatnosti mirovina predstavlja jedan od najvećih izazova hrvatskog mirovinskog sustava.
