Nedavna studija švedskih znanstvenika donijela je iznenađujuće rezultate – veća konzumacija mesa mogla bi biti povezana s manjim rizikom od razvoja demencije, ali samo kod određenog dijela populacije.
Istraživanje koje su proveli stručnjaci s Karolinska instituta i Sveučilišta u Stockholmu obuhvatilo je više od dvije tisuće osoba starijih od 60 godina, koje su pratili kroz razdoblje od 15 godina. Analizirali su njihove prehrambene navike, kognitivne sposobnosti i pojavu demencije.
Ključna razlika u rezultatima odnosi se na osobe koje nose varijantu gena APOE4, poznatu po tome što povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Upravo kod tih ispitanika uočeno je da oni koji su konzumirali više mesa imaju manju vjerojatnost razvoja demencije i sporije kognitivno propadanje.
Znanstvenici pretpostavljaju da osobe s ovom genskom varijantom možda drugačije metaboliziraju hranjive tvari iz mesa, no naglašavaju da je riječ tek o povezanosti, a ne o uzročno-posljedičnoj vezi.
Istovremeno, istraživanje potvrđuje i ranija saznanja – manji udio prerađenog mesa u prehrani povezan je s nižim rizikom od demencije kod svih ispitanika, bez obzira na genetske predispozicije. Drugim riječima, kvaliteta mesa koje se konzumira i dalje igra važnu ulogu.
Znanstvenici upozoravaju da rezultati ne znače kako bi povećan unos mesa automatski spriječio demenciju. Riječ je o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati uzrok, već samo ukazuje na moguće veze.
Procjenjuje se da oko četvrtine svjetske populacije nosi varijantu gena APOE4, što dodatno naglašava važnost daljnjih istraživanja kako bi se bolje razumjela uloga prehrane u očuvanju zdravlja mozga.
Zaključno, stručnjaci ističu kako odnos između prehrane i zdravlja mozga nije univerzalan te ovisi o nizu čimbenika – od genetike do načina života.
