Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj na svojoj je sjednici održanoj u utorak, 23. siječnja 2018. usvojio izvješće pod nazivom „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“ mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP). Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir podnijela je na izvješće ukupno 43 amandmana uz podršku kolega iz EPP-a te su svi amandmani usvojeni (dio kroz kompromisne amandmane, a dio samostalno).
Najveći naglasak Petir je stavila na zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora (u Hrvatskoj i drugim zemljama EU koje imaju veliku proizvodnju meda), osiguranje kvalitetnog meda za potrošače te zaštitu pčelinjih zajednica.
„Europska unija shvatila je važnost pčelarstva koje je sastavni dio europske poljoprivrede i za više od pola milijuna građana Unije predstavlja izvor glavnoga dohotka ili dodatne zarade. Čak 84% biljnih vrsta i 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele, a koje također pomaže u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti“, rekla je Petir ujedno i članica radne grupe Europskog parlamenta za pčelarstvo i zdravlje pčela koja djeluje u sklopu Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj.
Petir objašnjava da je ključni problem europskog pčelarstva veliki uvoz patvorenog meda, posebice iz Kine, što je između ostalog prepolovilo cijenu meda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. EU uvozi čak 25% meda zbog čega su pčelari u teškoj situaciji, a potrošači zbog lošeg uvezenog meda i postojećih propisa nisu dobro informirani što zapravo kupuju. Ona smatra da zbog toga Komisija treba izmijeniti Direktivu o medu i uvesti jasno označavanje meda navođenjem na etiketi zemlju ili zemlje iz kojih potječu vrste meda korištene u proizvodnji konačnog proizvoda te navođenjem tih zemalja redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu.
Zastupnica Petir zatražila je uključivanje potpora za pčelare po pčelinjoj zajednici što je rezultiralo usvajanjem kompromisnog prijedloga kojim se poziva Europsku komisiju da u budućoj poljoprivrednoj politici, po mogućnosti već od 2021. poveća financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača. Taj bi se sustav potpore trebao odnositi na mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te bi morao posebno poduprijeti aktivnosti tih gospodarskih subjekta u prekomorskim područjima i na otocima. Također je usvojen zastupničin prijedlog da se uključi novi sustav izravne potpore za pčelare po pčelinjoj zajednici.
Usvojen je i prijedlog da Komisija objavi poziv na natječaj s odgovarajućim poticajnim bespovratnim sredstvima za razvoj novog posebnog lijeka za pčele i da se što prije poduzmu potrebni koraci kako bi se očuvala populacija divljih pčela u EU koja se trenutačno sve više smanjuje te da se upotrijebe sva moguća sredstva za zaštitu lokalnih i regionalnih vrsta pčela od nepoželjnog širenja naturaliziranih ili invazivnih stranih vrsta u EU, biljaka ili nametnika koji izravno ili neizravno utječu na oprašivače.
Zastupnica Petir također je zatražila bolju sljedivost meda na način da se med mora moći identificirati i klasificirati prema biljnom podrijetlu u cijelom lancu opskrbe počevši od košnice pa sve do potrošača neovisno od toga je li uvezen ili nije, osim u slučajevima izravne prodaje meda od strane proizvođača kupcu.
Za pčelare i potrošače osobito je važan usvojeni amandman kojim se poziva Komisija da zabrani korištenje aktivnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide, za koje je znanstveno dokazano da su opasne za zdravlje pčela. S obzirom na ubrzanje znatnog uvoza kineskoga meda tijekom proteklih petnaest godina, otkupnu cijenu meda nižu od stvarnih proizvodnih troškova u EU i lošu kvalitetu uvoznog meda koji nije prirodan već je dobiven „manufakturnom proizvodnjom” zastupnica Petir je predložila Komisiji da počne istraživati praksu određenih kineskih uvoznika kako bi se, ako je to moguće, pokrenuo antidampinški postupak.
Usvojen je i prijedlog državama članicama da potiču uporabu pčelarskih proizvoda kao što su pelud, propolis ili matična mliječ u farmaceutskoj industriji pomoću svih sredstava kojima raspolažu.
Amandmanima se traži od Komisije i da se na odgovarajući način zajamči osnovno i strukovno obrazovanje za pčelare te da se 20. svibnja proglasi Svjetskim danom pčela.
Potrebno je osigurati da pčelari posluju u skladu s uslugama koje pružaju te da to čine odgovorno i profesionalno kako bi se mogli suočiti s izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, smanjenje broja pašnjaka za pčele i velika administrativna opterećenja u nekim državama članicama.
Odmah po usvajanju izvješća na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, stigla je i odlična vijest za naše pčelare iz Europske komisije. Komisija je odobrila zahtjev da se „Slavonski med“ uvrsti u registar zaštićenih oznaka izvornosti (DOOR, baza podataka zaštićenih poljoprivrednih proizvoda).
Izvor: petir.eu
