Predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu Marijane Petir u povodu Svjetskog dana hrane uputila je prigodnu poruku koju prenosimo u cijelosti:
„Rast, briga, održivost. Zajedno. Naše akcije su naša budućnost“ – ovogodišnja je tema Svjetskog dana hrane. Prema izvješću FAO, UNICEF, IFAD, WHO i WFP „Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu“, objavljenog u srpnju 2020. godine, gotovo 690 milijuna ljudi u svijetu tj. 8,9% svjetske populacije u 2019. godini bilo je pothranjeno i pogođeno glađu. Preko dva bilijuna ljudi (25,9% svjetske populacije) susreće se s nesigurnostima vezanim uz količinsku i druge dostupnosti hrane, kao i nesigurnostima vezanim uz pristup sigurnoj i kvalitetnoj hrani.
Uz navedeno, pojava pandemije bolesti COVID-19 će zbog zdravstvenog i socijalno-ekonomskog utjecaja dodatno utjecati i na pogoršanja prehrambenog statusa najugroženijih skupina svjetskog stanovništva. UN-ova organizacija Svjetski program za hranu (WFO), inače i ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir, zbog toga je pozvala na osiguranje neposrednih potreba za hranom ranjivih populacija, jačanje programa socijalne zaštite, nastavak globalne trgovine hranom, održanje funkcionalnosti lanaca opskrbe hranom i podržavanje porasta proizvodnje hrane od strane malih poljoprivrednih gospodarstava.
Prema podacima FAO, oko 1/3 ili 30 posto proizvedene hrane u svijetu se baca, od toga, čak 14% hrane se gubi od berbe ili žetve do maloprodajne razine. Treba podsjetiti i kako je u proteklih desetak godina ugašeno oko četiri milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU. Procjenjuje se kako države članice EU na godišnjoj razini bace oko 88 milijuna tona hrane. Prosječno, hrvatski građanin baci 75 kg hrane na godišnjoj razini, pa na odlagalištima završi 380 000 tona hrane, dok su istovremeno hrvatski poljoprivrednici, zbog nestabilnosti tržišta prisiljeni odbaciti tone svojih proizvoda jer ih nisu uspjeli prodati domaćim trgovcima.
I dok u jednom dijelu svijeta ljudi umiru zbog gladi, u drugom dijelu svijeta hrana se baca, pa se jasno nameće zaključak kako pitanje gladi nije samo pitanje hrane, već je to je pitanje politike i mjera koje se donose.
Očuvanje pristupa sigurnoj, zdravoj i kvalitetnoj hrani, prepoznavanje potreba poljoprivrednika i radnika u cijelom prehrambenom sustavu, korištenje inovacija, digitalizacija i transformiranje načina na koji se hrana proizvodi, obrađuje, trguje i konzumira, optimizacija prehrambenih lanaca, smanjenje gubitaka hrane i otpada i učinkovito upravljanje prirodnim resursima preporuke su Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu. Procjenjuje se kako bi se provođenjem ovih mjera na svjetskoj razini svake godine moglo uštedjeti oko 1,3 milijarde dolara, a promjenom načina upravljanja prirodnim resursima i prehrambenim lancima pridonijelo bi se smanjenju emisija stakleničkih plinova za 75%.
Doniranje, kružno upravljanje i potpora našim poljoprivrednim proizvođačima kako bi učinkovitije koristili prirodne resurse, potencijal su koji moramo pametno iskoristiti i za koji moramo angažirati svu potrebnu infrastrukturu u lancu opskrbe hranom, kao i onu zakonodavnu, ako želimo stvoriti uvjete za dostizanje cilja „zero waste“ u Hrvatskoj. Ovo itekako može biti važno i za naša ruralna, ali i urbana područja, kako zbog korištenja raspoloživih sredstava Unije za investiranje, tako i zbog mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta i suzbijanje siromaštva.
Od iznimne je važnosti i podizanje svijesti javnosti o nutritivno kvalitetnoj i zdravstveno ispravnoj hrani, važnosti potpore malim, lokalnim proizvođačima kako bismo im, kupujući njihove proizvode, osigurali dostojna primanja. Potrebno je podržati one metode smanjenja rasipanja hrane koje su se dosad pokazale učinkovitima, poput lokalne prodaje hrane i kratkih lanaca u opskrbi hranom, ali i nastaviti kroz promotivne edukativne kampanje djecu od najmanjih nogu učiti konzumiranju zdrave, svježe i lokalno proizvedene hrane.
Uz navedeno, potrebno je snažiti doniranje i poticati praksu da se neprodani proizvodi podijele dobrotvornim udrugama i socijalnim samoposlugama, kao i da se pri provedbi procjene učinka novih relevantnih zakonodavnih prijedloga ocijeni njihov potencijalni učinak na otpad od hrane. Još 2015. godine u Hrvatskoj je ukinut PDV na donacije zdravstveno ispravne hrane i donesen je Pravilnik o doniranju u Hrvatskoj, no izostalo je očekivano povećanje donacija hrane.
Kompleksnost problema gospodarenja hranom, osiguranja njene dostupnosti, sprečavanja siromaštva, potpore poljoprivrednim proizvođačima, smanjenja negativnog utjecaja na prirodu i bioraznolikost, velika je. No, treba s nečim početi”, stoji u priopćenju Marijana Petir.
