Svjetski dan voda ove se godine obilježava pod geslom „Što voda znači tebi?“ kako bi se osvijestile koristi vode za ljude, okoliš, bioraznolikost i gospodarstvo u cjelini, ali i podijelila i razmijenila iskustva o važnosti učinkovite brige o vodi. Odgovarajuće vrednovanje vode ključno je i za postizanje globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda.
U povodu Svjetskoga dana voda predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uputila je čestitku svima onima koji brinu o očuvanju vode i vodnih resursa. – Vrednujući bogatstvo svih vodnih izvora, kako onih koji nam služe za najnužnije životne potrebe, tako i onih koji pružaju potporu očuvanju staništa i opstanku biljnih i životinjskih vrsta ili obavljanju gospodarskih djelatnosti, važno je s vodom postupati odgovorno, promišljajući pri tome i o potrebama budućih generacija, poručuje Petir te ističe kako je voda najvrjedniji resurs i treba biti dostupna svima jer bez vode nema života, a pravo na život je temeljno ljudsko pravo.
Važnost pristupa vodi, kao preduvjetu života i deklariranom ljudskom pravu, naglasili su i Ujedinjeni narodi upozoravajući na sve veće potrebe sve većeg broja svjetskog stanovništva i brzo rastućeg globalnog gospodarstva koje u kombinaciji s učincima klimatskih promjena rezultiraju ograničavanjem pristupa vodi, što bi u budućnosti moglo ograničiti društveno-ekonomski napredak. Kako bi se ubrzali napori u rješavanju izazova povezanih s vodom, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2016. rezoluciju kojom se razdoblje od 2018. do 2028. proglašava “Međunarodnim desetljećem za akciju – Voda za održivi razvoj „.
O tome što nam znači voda govori i odobrenje kojim je Europski Parlament krajem prošle godine dao podršku dogovoru s državama članicama o reviziji Direktive o vodi za piće usmjerenoj prema poboljšanju kvalitete vode iz vodovoda na cijelom području Europske Unije. Direktiva je rezultat prve uspješno provedene europske građanske Inicijative „Pravo na vodu“ koju je Marijana Petir prije pet godina podržala kao hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu.
Europska Komisija bi do 2022. godine trebala izraditi popis tvari i spojeva, među kojima su i lijekovi, endokrini disruptori i mikroplastika, koji izazivaju zabrinutost javnosti i znanstvene zajednice i pratiti te tvari u vodi. Određivanjem strožih graničnih vrijednosti za neke onečišćavajuće tvari, uključujući olovo, poboljšat će se kvaliteta vode iz vodovoda. Komisija će izraditi i europske popise tvari koje smiju doći u kontakt s vodom za piće. Novi pristup sigurnosti vode temeljit će se na procjeni rizika, a Europska Komisija najavila je i rad na normizaciji kako bi se osiguralo da infrastruktura u vodnom sektoru (cjevovodi i spremnici) ne onečišćuje vodu za piće.
– Poboljšanje kvalitete vode iz vodovoda trebalo bi potaknuti europske građane da umjesto flaširane vode koriste vodu iz slavine. Države članice trebale bi osigurati besplatnu opskrbu vodom u javnim zgradama, a restorane, kantine i druge ugostiteljske objekte poticat će se da nude vodu iz slavine besplatno ili uz nisku naknadu, ističe Petir.
Istraživanje Europske komisije pokazalo je kako bi smanjenje potrošnje flaširane vode pomoglo europskim kućanstvima da uštede više od 600 milijuna eura godišnje. Ova ušteda će na razini EU biti još veća kada ju promatramo iz kuta smanjenja plastičnog otpada koji potječe od flaširane vode, pa time i opterećenja kojim ovaj otpad utječe na bioraznolkost i očuvanje prirode i okoliša, a posredno i na klimatske promjene sa širokim spektrom utjecaja. Drugim riječima, bolje upravljanje vodom smanjit će otisak CO2, pripomoći ciljevima održivog razvoja i utjecati na smanjenje nepotrebnih gubitaka vode.
– Iako je Republika Hrvatska treća po potrošnji vode iz slavine u Europskoj Uniji, a prva po zalihama pitke vode, provedba nove Direktive o vodi za piće, iz koje proizlazi i obveza usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u roku od dvije godine od njenog donošenja, prilika je za poboljšanje pristupa vodi za sve naše stanovnike, ali i prilika za podizanje kvalitete vode iz vodovoda, rekla je Petir.
Procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj 87 posto građana opskrbljuje vodom iz javnih vodovoda, a ostala opskrba omogućena je putem lokalnih vodovoda, bunara i izvora. Petir s tim u vezi napominje kako naš vodoopskrbni sustav bilježi visoke gubitke vode, a neke ruralne sredine još uvijek nemaju dostupnu pitku vodu, te je to prioriteno pitanje koje treba rješavati.
Podsjeća također kako globalna potražnja za vodom raste iz godine u godinu, voda postaje sve cjenjeniji resurs, a vodom se počelo trgovati i na nekim burzama. – Činjenice su ovo koje nikako ne smijemo zanemariti, zato je s vodom potrebno postupati „marom dobrog gospodara“ i otkloniti sve prepreke koje bi mogle utjecati na umanjenje njene raspoloživosti, kako za pojedince, tako i za zajednicu, zaključuje predsjednica Odbora Petir.
