Hrvatska bi prema trenutačnom prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije mogla biti u plusu oko sedam milijardi eura, izjavio je premijer Andrej Plenković uoči sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu.
Plenković je izvijestio da je prije sastanka sudjelovao na summitu Europske pučke stranke i razgovorima skupine Prijatelja kohezije, na kojima su usuglašavana stajališta o budućem proračunu EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Govoreći o pregovaračkom prijedlogu koji je predstavilo irsko predsjedništvo Vijećem EU-a, premijer je rekao da je ukupni iznos proračuna manji, ali da je trenutačna pozicija za Hrvatsku povoljna i u skladu s očekivanjima.
„Kada gledamo cijelo razdoblje, od trenutka kada smo preuzeli odgovornost do idućih sedam godina, Hrvatsku ćemo sigurno dovesti u plus od više od 30 milijardi eura neto primljenih sredstava iz europskog proračuna u odnosu na uplaćena sredstva“, izjavio je Plenković.
Hrvatska traži snažnu potporu koheziji i konkurentnosti
Među glavnim temama pregovora je očuvanje snažne uloge tradicionalnih europskih politika, uključujući koheziju, odnosno smanjivanje razvojnih razlika među državama i regijama. Hrvatska, kao članica skupine Prijatelja kohezije, želi da te politike ostanu kvalitetno zastupljene u budućem proračunu.
Istodobno, Plenković smatra da treba osigurati dovoljno sredstava za jačanje europske konkurentnosti, ulaganja i međunarodnog položaja Europske unije.
Premijer je naglasio da je Hrvatskoj važniji kvalitetan konačni dogovor od njegova donošenja prema unaprijed zadanom kalendaru.
„Hoćemo li uspjeti do kraja godine, veliko je političko pitanje. Pozicija Hrvatske je da nam je puno važniji kvalitetan sadržaj konačnog dogovora nego zadani kalendar“, poručio je, upozorivši da bi na dinamiku pregovora mogli utjecati izborni ciklusi u velikim državama članicama.
Uz proračun, čelnici EU-a raspravljaju i o situaciji u Ukrajini, konkurentnosti, obrani i sigurnosti te daljnjem proširenju Unije.
Hrvatska inzistira na rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom
Govoreći o pristupnim pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, Plenković je poručio da Hrvatska podupire njezin napredak, ali očekuje i rješavanje dugogodišnjih otvorenih pitanja.
Posebno je izdvojio pregovaračka poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, te 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Među pitanjima koja Hrvatska želi riješiti naveo je obeštećenje bivših logoraša, obilježavanje mjesta na kojem su hrvatski branitelji bili zatočeni i mučeni, procesuiranje ratnih zločina, sudbinu 14 nestalih osoba za kojima Hrvatska traga, imovinsko-pravna pitanja Hrvata u Crnoj Gori te pitanje granice.
„Želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo i da se ova pitanja riješe. I sada je trenutak da ih se riješi“, istaknuo je Plenković.
Razgovori o strateškoj autonomiji i Sredozemlju
Uoči sastanka Europskog vijeća Plenković je razgovarao i s povjerenikom Europske komisije Marošom Šefčovičem o budućem proračunu EU-a, jačanju europske industrije, ulaganjima u tehnologiju i inovacije te osiguravanju pristupačne energije.
S povjerenicom za Sredozemlje Dubravkom Šuicom razgovarao je o prioritetima i ulaganjima u okviru budućeg proračuna te provedbi zaključaka summita MED9, usmjerenog na sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje.
