Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, u izjavi za medije, na najnovije podatke o rastu BDP-a, kao i na druge aktualne teme.
Pozdravio je vijest Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 3,9 posto, podsjetivši da je u prvom tromjesečju BDP rastao 4 posto, a u drugom 3,5 posto.
Istaknuo je kako komparativni podaci pokazuju da će na razini Europske unije prosječni rast u ovom tromjesečju biti oko 1 posto, a na razini europodručja 0,9 posto što znači da Hrvatska raste puno brže od drugih, otprilike četiri puta brže.
Dodao je kako Vlada u svojim projekcijama predviđa da će rast na razini godine biti 3,6 posto, a očekuje se i visoka stopa rasta u zadnjem kvartalu, s obzirom na uobičajeno veliku potrošnju na kraju godine.
Posebno ohrabruju podaci o rastu izvoza, naglasio je premijer Plenković.
“Politika hvatanja koraka je bio naš okvir od 2016. do danas i to sustavno realiziramo”, rekao je podsjetivši da je apsolutni BDP na početku prvog mandata ove Vlade bio 47 milijardi eura, ovu godinu bi trebao završiti na 86,4 milijardi eura, a već iduću bi trebao biti 92,4 milijarde eura.
To znači da će se apsolutni BDP u 9 godina povećati duplo, što će prosječnu razinu razvijenosti podići sa 62 posto u 2016. na oko 79 posto iduće godine. Ambicija do kraja mandata je dostići 82 posto prosječne razvijenosti Europske unije.
“Odlična vijest i drago mi je da 15. kvartal zaredom Hrvatska raste”, poručio je.
Razgovaramo sa sindikatima i stalno unaprjeđujemo položaj hrvatskih radnika
Osvrnuo se i na sastanak Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj i javnoj službi.
Kazao je da će svi resori, u koordinaciji s Ministarstvom rada za javne i s Ministarstvom uprave za državne službe, razmotri u odgovarajućem roku zahtjeve vezane uz koeficijente koji su pristigli i sukladno procjenama i analizi predložiti eventualne modifikacije uredbi koje donosi Vlada.
“Radi se o jednostranom aktu koji donosi Vlada, a ukoliko se pokaže da su argumenti valjani, otvoreni smo za korekcije”, kazao je premijer.
Naglasio je kako se takva reforma koja je provedena u smislu koeficijenata nije provela u proteklih 30 godina, jer nitko to nije htio napraviti što svjedoči o tome koliko je to bio zahtjevan pothvat.
Što se tiče pregovora sa sindikatima, premijer Plenković podsjetio je da je u ovoj godini Vlada povećala tim uredbama povećala prosječne plaće.
Usporedio je plaće u travnju za ovu i za prošlu godinu. Ove su godine u tom periodu prosječno te plaće narasle za 32 posto.
Dodao je da je u mandatima ove Vlade osnovica prosječno narasla za 40 posto, dok, primjerice, u vrijeme mandata Milanovićeve Vlade osnovica nije rasla uopće.
“Mi smo oni koji razgovaraju sa sindikatima i stalno unaprjeđuju položaj hrvatskih radnika”, poručio je.
Razgovori se vode, dodao je, a u ovim okolnostima i dalje treba biti umjeren u zahtjevima jer nije dobro da nam u cijeloj proračunskoj torti udio koji se odnosi na plaće bude prevelik.
Što se tiče stanja u zdravstvenom sustavu, odnosno o reviziji nabava koje su provedene izvan plana nabava, premijer Plenković kazao je kako očekuje cjelovitu informaciju i dodao da taj proces treba odraditi.
Nema ništa neuobičajeno u letovima s migrantima, radi se o provedbi Dublinske uredbe
Osvrnuo se i na letove iz Njemačke koji vraćaju migrante u Hrvatsku jer su ovdje prvi puta registrirani u EU, kazavši kako to nisu nikakvi mistificirajući letovi već se radi o rutinskoj stvari koja ne izaziva veće poremećaje.
Pojasnio je da postoji Dublinska uredba koja regulira u kojoj državi oni koji traže međunarodnu zaštitu taj zahtjev trebaju podnijeti.
To je takozvano pitanje registracije migranata, dodao je.
Iako se ti letovi odvijaju već duže vremena, istaknuo je, u zadnje vrijeme su postali zanimljivi.
Poručio je kako kod tih letova nema ništa neuobičajeno, a MUP sve to ima na svojim stranicama.
“Ono što je važno je da Hrvatska sigurno nije zemlja prvog dolaska. To je nemoguće. Na zapadno-balkanskoj ruti, ako netko dođe do Hrvatske, a nije ranije registriran, to znači da ga vlasti ovih zemalja kroz koje su migranti prošli nisu registrirale. Ta uredba predviđa i da mi možemo vratiti ljude za koje utvrdimo da su ušli negdje drugdje”, istaknuo je predsjednik Vlade.
Upravo se zbog toga, dodao je, donosi Pakt o azilu i migracijama koji treba dodatno osnažiti element solidarnosti.
Što se tiče predsjedničkih izbora, premijer je istaknuo kako je najvažnije da Zoran Milanović bude prošlost, a Dragan Primorac budućnost Hrvatske kada je riječ o instituciji predsjednika.
Sve veći broj Hrvata se vraća iz drugih članica Unije jer su uvjeti danas ovdje puno bolji nego kad su odlazili
Osvrnuo se i na podatke o velikom broju naših državljana koji se vraćaju u Hrvatsku iz Irske. Podsjetio je da je prije godinu dana boravio u službenom posjetu Irskoj, gdje se sastao i s predstavnicima hrvatske zajednice.
U tom je trenutku Hrvata u Irskoj bilo 18 tisuća, dodao je, što je u suprotnosti s generalnom impresijom da je u Irskoj pola milijuna Hrvata.
Ono što se dogodilo u Irskoj, pojasnio je, jest da uslijed visokog gospodarskog rasta cijena stanovanja ne samo za Hrvate nego i za mnoge Irce postala gotovo nepriuštiva. To se događa u brojnim gradovima gdje ekonomski razvoj prati i snažan rast cijena stanovanja. A upravo je zato i hrvatska Vlada usvojila Nacionalnu stambenu politiku.
Kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, naglasio je, mnogi su iskoristili slobodu kretanja na velikom tržištu koje ima 440 milijuna stanovnika. Danas, kada Hrvatska ekonomski raste i ostvaruje ovako dobre rezultate, izgledno je da će biti što manje ljudi koji se odlučuju na korištenje te mogućnosti.
Upravo podaci iz Irske govore da će se jedan veći broj ljudi, koji su u prvim godinama članstva u Europskoj uniji odabrali neku drugu članicu jer su tada bile puno veće razlike u plaćama nego sada, vraćati u Hrvatsku jer su im sada ovdje puno bolji uvjeti nego što su bili tada.
Dodao je da je današnja migracija, odnosno sloboda kretanja unutar Europske unije, dvosmjerni proces, a odlasci koji se događaju sada, za razliku od onih prije mnogo desetljeća, puno više privremenog karaktera.
“Dok mi predano radimo na tome da nam se diže ekonomski rast, to će i povratak naših državljana iz članica Europske unije biti sve veći”, poručio je i skrenuo pozornost na razliku u percepciji, jer kada ljudi odlaze onda se o tome govori na sva zvona, a kada se vraćaju onda to prolazi jako diskretno.
Izvor: Vlada RH
