PLENKOVIĆ Hrvatska se brzo vratila na put gospodarskog oporavka

S optimizmom gledamo na rast BDP-a u 2021. godini, istaknuo je premijer

103
Foto: Vlada RH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji Večernjeg lista „Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“ održanoj u Koprivnici.

Na početku izlaganja pozdravio je sve nazočne te izrazio zadovoljstvo zbog sudjelovanja na četvrtoj konferenciji na temu Hrvatska kakvu trebamo.

Foto: Vlada RH

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

“Zadovoljstvo mi je još jednom sudjelovati na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo na temu ekonomske i fiskalne politike koja, naravno, kao što vi svi očekujete, treba poboljšati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Prošlogodišnja konferencija je bila u okolnostima pandemije koronavirusa koja je izazvala najveću zdravstvenu i gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata.

Kada smo koncipirali, ja sam naglasio da je Vlada, odnosno država, odigrala najsnažniju i najjaču kartu koju je imala, a to je da je opravdala svoju ulogu. Da je u najvećoj krizi stala iza hrvatskog privatnog sektora, stala iza hrvatskog radnika i rezultat toga je da smo očuvali radna mjesta u najvećoj gospodarskog krizi do sada i očuvali likvidnost naših poduzeća.

Usporedno smo upravljali sa zdravstvenim sustavom, upravljali s drugim elementima krize, omogućili da Hrvatska zadrži financijsku stabilnost i stvorili uvjete za reaktiviranje i oporavak gospodarstva.

U tome nam je pomoglo sljedeće:

Prvo, imali smo vrlo dobru i kvalitetnu reputaciju prije krize COVID-19. Odgovorno smo upravljali javnim financijama, smanjivali javni dug, ostvarili uravnotežen proračun, proračunski višak, kretali se rapidno ispunjavanjem kriterija za ulazak Hrvatske u europodručje.

To je bilo ono što je krasilo Hrvatsku do momenta dokad nije naletio COVID-19.

Zahvaljujući tome, zadržali smo najbitniji element u svakom segmentu života, osobito u gospodarstvu i financijama, a to je povjerenje. Hrvatskoj su vjerovali i međunarodne institucije, financijske institucije, agencije za kreditni rejting, financijska tržišta. Imali su povjerenje.

Shvatili su gdje nam je sidro i rekli su: oni znaju kud idu, vjerujemo ovoj ekipi, vjerujemo njihovom planu. I to je bio ključ. To povjerenje, uz naravno, političku stabilnost koju smo osigurali na izborima, uz munjevito formiranje Vlade, stvorilo je okvir da smo danas ovdje gdje svi zajedno jesmo.

A u okolnostima, baš kako je rekao gospodin Klarić, koje su vrlo zahtjevne. Mi smatramo da će nam perspektiva biti uvjetovana sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima. Na to upozorava i međunarodni panel o klimatskim promjenama. Svjedočimo porastu cijena hrane, kao posljedica klimatskih poremećaja i porasta cijena energija.

To su ozbiljna upozorenja i sistemske prijetnje na koje ćemo morati nalaziti odgovore na nacionalnoj, na europskoj i na globalnoj razini.

Jedan od odgovora na to je ubrzati digitalnu i zelenu transformaciju našeg gospodarstva ulaganjem u nove tehnologije koristeći izdašna europskih sredstava, koja smo isto tako usred ove krize o kojoj sam govorio, lani osigurali za cijelo desetljeće. I time činiti sve da budemo otporniji i konkurentniji.

Stoga ću današnje izlaganje podijeliti u tri ključna poglavlja:

Prvo, o pokazateljima gospodarskog oporavka kao polazišnih točki naših politika.

Drugo, na ključne procese koji će povećati našu konkurentnost i otpornost

I treće, na elemente kako mi to vidimo “Hrvatsku kakvu trebamo”.

Podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti

Mi smo u pogledu makroekonomskih pokazatelja sada u fazi da, temeljem ovog drugog kvartala koji je bio rast od 16,1 posto, na temelju jako dobrih prognoza i Europske komisije, agencija za kreditni rejting, možemo reći da smo bili u pravu kad smo rekli da će nam rast biti oko 6 posto u 2021., danas, prema svemu što vidimo, idemo prema gospodarskom rastu, koji bi mogao dosegnuti i 7 posto.

Dakle, to je prva točka.

Foto: Vlada RH

Druga je da smo, kad je riječ o tržištu rada, dakle, radnim mjestima, u situaciji da danas, 2021. imamo više osiguranika nego prije krize. Hrvatska danas ima milijun i 606 tisuća krajem  srpnja, to je najviše ljudi koji su zaposleni, koji su osigurani, u posljednjih 13 godina.

Stopa nezaposlenosti je na 7,4 posto, a stopa zaposlenosti, podsjetit ću, krenuli smo kao Vlada sa 61,9%, danas smo na 67 posto. Dakle, podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti.

Prosječna  plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 7.175 kuna što je povećanje od 27 posto u odnosu na početak našeg mandata. Za 1.533 kuna više.

Nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama znače i rast raspoloživog dohotka za financiranje daljnjeg oporavka osobne potrošnje.

Rastu i investicije. One su bile u drugome kvartalu ove godine za 18,3 posto više nego godinu dana ranije. Za 4,6 posto više nego dvije godine ranije.

Stvorili smo uvjete da turistička sezona bude iznad svih očekivanja. Prvi smo pustili u Hrvatsku turiste iz trećih zemalja, od svih zemalja Europske unije. Iz Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država.

Postali smo prva zemlja koja je bila potpuno spremna za COVID-potvrda, europske digitalne COVID potvrde.

Mi smo od početka godine do sada ostvarili 12 milijuna dolazaka i preko 75 milijuna noćenja. To je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, zaboravit ćemo na tren 2020., dakle u tim rokovima govorimo, 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja. Fiskalizacija, osobito tijekom srpnja i kolovoza upućuje da se troši više. Dakle, imamo manje ljudi koji su došli potrošiti više novaca u Hrvatsku.

I upravo zato s optimizmom gledamo na rast BDP-a u 2021. godini.

Uskoro 820 milijuna eura za provedbu projekata kroz NPOO

Kad je riječ o reformama i ulaganjima za oporavak, mi smo se brzo vratili na put gospodarskog oporavka.

Proveli smo, kao što znate, a Zdravko će nešto više o tome reći, niz poreznih i administrativnih rasterećenja. Vi koji ste u biznisu to znate bolje, znate detaljno, dobro je da se to čuje, da se to ponovi i da se vidi da se taj trend nastavlja.

Mi smo, zahvaljujući upravo tom fiskalnom kapacitetu koji smo imali, imali snage dobro reagirati na krizu. Da njega nije bilo ne bismo imali te snage reagirati na krizu

Ujedno, znate da smo, u odnosu na BDP Hrvatske EU iduće generacije i Nacionalni plan oporavka i otpornosti praktički dobili više nego itko drugi unutar Europske unije. I to nije išlo baš po nekom defaultu.

Ovih dana, nakon što je ministar financija potpisao, a vlada ga je ovlastila, sporazum s Europskom komisijom i nakon razgovora u petak s predsjednicom Komisije, možemo očekivati i doznake skoro 820 milijuna eura za provedbu projekata kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Kada uzmemo ta sredstva, plus cijeli onaj višak koji imamo u odnosu na izdatke za članstvo u EU, mislim da će se ministrica Tramišak suglasiti, da smo oko 50 milijardi kuna u plusu.

To je za sve one koji misle je li nam Unija dobra ili nije, tu su vam iznosi, znate što brojevi znače, bilo bi dobro da to imaju na umu.

Sve to važno je da Hrvatska iskoristi ta, zaista, ogromna sredstva. Jer cijelo ovo desetljeće tu je 9,6 milijardi iduće generacije, tu je 15 milijardi za višegodišnji financijski okvir, tu je još milijarda eura za obnovu od potresa. Imamo ukupno 25 milijardi eura na raspolaganju, Svi zajedno kao društvo, kao država, kao poslovni akteri, kao jedinice lokalne i područne samouprave, kao jednu financijsku investicijsku injekciju kakvu nikada do sada nismo imali.

Zato često govorimo da je ovo generacijska prilika za sve.

Da smo u europodručju valutni rizik ne bi postojao

Što se tiče ulaza u europodručje, to je sidro kojem težimo to je smjer koji prepoznaju svi koji nas gledaju pod mikroskopskim lećama. To je ona težina apotekarske vage koju nastoje svi analitičari  prepoznati u Hrvatskoj.

Zašto smatramo da je to dobro i zašto tamo sada? Jer čujem glasove, nije dobar trenutak … Ti glasovi dolaze od onih koji nikakve veze s procesom europske integracije nisu imali. Pažljivo slušam koji su to akteri na političkoj sceni koji se danas javljaju i kažu nije dobar moment. Ja ih se ne sjećam. Ne sjećam ih se ni kada smo sklapali sporazum o suradnji, nažalost, koji nije nikad proveden. 1995., ne sjećam ih se iz 2001. iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a, boga mi, ih se ne sjećam niti iz predpristupnih pregovora, jer ih nije ni bilo tad. Jer nikakve identifikacije s tim procesom nemaju.

To je jako važno da vi kao gospodarstvenici prepoznate te aktere na političkoj sceni, tko je taj koji dolazi 2021. i kaže još nije vrijeme. Imate važne političke stranke koje su nove, koje su kao promjena koje treba ohrabriti, a one ne znaju što bi. nemaju stav o tome. Neka razmisle još godinu i pol dana ili nećete uopće sudjelovati u europskom procesu. To je bitno da raščistimo. Treba ovu temu do kraja izvesti pred javnost da, kad je se radikalizira, znamo što je to.

To se za što zalaže. Ima ovdje netko protiv uvođenja eura? Nema nitko? Čak nitko ni za odgodu. Evo, interesantno, blic anketa.

Da smo mi danas u europodručju, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća ne bi postojao.

Mjenjački troškovi ne bi postojali, Imali bismo trajnu korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik.

Priprema za Europski tečajni mehanizam II je već sama po sebi donijela i pridonijela zadržavanju investicijskog kreditnog rejtinga. To je to sidro o kojem vam govorim. To su ti magneti koji su jako važni da oni koji nas gledaju i ocjenjuju kakvi smo vide kuda idemo.

Zato mi se čini da moramo osvijestiti ono što je dobro, objasniti sve moguće nedoumice koje postoje kod naših sugrađana i shvatiti da imamo i kontrolne mehanizme, osobito kada je riječ o cijenama.

Nismo prvi koji to uvode. Od mnogih država članica euro je uvelo njih sedam, pet srednjoeuropskih plus Malta i Cipar. Ni jedna nije imala referendum na tu temu. Niti jedna od njih. I imali su mehanizme kontrole kako ljudima predstaviti pitanje eventualnog rasta cijena i troškova života. A s obzirom da naše gospodarstvo je jako visoko eurizirano, mislim da je taj cilj i logičan i normalan i dolazi taman u desetoj godišnjici našega članstva u Europskoj uniji.

Također, obveze iz europskog tečajnog mehanizma II. Ponovit ću četiri srodna područja: sprječavanje pranja novca; bolje, jednostavnije i pouzdanije poslovno okruženje, upravljanje državnim poduzećima i jačanje stečajnog okvira.

Radimo, kao što znate i na Nacionalnom planu zamjene kune eurom. To je također i u tehničkom smislu vrlo zahtjevna operacija. Tko je među vama predstavnici banaka, siguran sam, to  jako dobro znaju.

I zato bih volio da vi kao gospodarstvenici date svoj doprinos ovoj raspravi. To se od vas očekuje u ovom trenutku. Jer mislim da imate snažne razloge ekonomske, a imate i sustave onih koji razumiju taj proces i taj proces treba objašnjavati da ne bi ispalo da ga jedino i isključivo vodi politika. Dapače to je vrlo širok proces u kojem trebate sudjelovati.

Nas je do sada COVID koštao 35 milijardi kuna. Što nepredviđenih troškova što smanjenih prihoda. To je ogroman novac za naš proračun.

Imali smo pritom i dva potresa. Svi imaju COVID, a mi imamo još puta četiri troškove COVID-a u Hrvatskoj. I u takvom kontekstu planirati smanjenje proračunskog deficita na -3,8 posto. S onih -7,4 posto prošle godine, smanjivati udio javnog duga sa 88,7 posto lani na planiranih 82,5 posto u 2022 su ciljevi koji će osnažiti pouzdanje u Hrvatsku, u hrvatsku ekonomiju, u sposobnost upravljanja i ostvarivanje strateških ciljeva.

Zaposlena, održiva i ekonomski snažna Hrvatska

Naša ekonomska i fiskalna politika stvara preduvjete za provedbu svih drugih javnih politika.

Potpore koje smo dali za 700.000 radnika za 120.000 poduzeća, 12 milijardi kuna, pokazali su zašto nam je bitna zaposlena Hrvatska, a to je jedan od ciljeva kako vidimo Hrvatsku u budućnosti.

Prvo, trebamo zaposlenu Hrvatsku. Mi smo već u prvoj godini mandata ove Vlade u odnosu na prije vidjeli da se u Hrvatskoj kreiralo 50.000 radnih mjesta. U ovom mandatu smo rekli 100.000. Već sad ih je kreirano 50.000 više.

Aktivne mjere politike zapošljavanja, dakle ne očuvanje radnih mjesta kroz Hrvatski zavoda za zapošljavanje, nego aktivna politika zapošljavanja u ovom mandatu, kada zbrojimo sve ono što ćemo na godišnjoj razini ulagati za aktivna sredstva zapošljavanja plus sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, doći će skoro do 10 milijardi kuna u ovom mandatu. To su ogromna sredstva.

Naš je cilj bio da do 2023.prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne 1000 eura. Mi to nikad nismo imali, a to nam je na korak i trebalo bi koincidirati s članstvo u europodručju. To je plan koji imamo i sigurno će se ostvariti.

Ići ćemo s mjerom da mlade osobe koje imaju poslovne ideje da im osiguramo 130.000 kuna za samozapošljavanje. To je jako dobar input za početak mladih poduzetnika koji imaju ideju i žele napraviti nešto samostalno.

Nastavit ćemo dijalog sa socijalnim partnerima, štiti radnike, njihova prava, stvarati kvalitetnije radne uvjete, oni su nam izrazito bitni.

Također, vodit ćemo računa o globalnom trendu. Vidjeli ste da smo među prvih 4-5 država koje su usvojile zakonodavstvo za digitalne nomade. Taj će trend u budućnosti biti sve vidljiviji. Puno će ljudi htjeti živjeti u lijepim predjelima naše domovine, a raditi putem interneta globalno. Prvi eho kojim zadnjih godinu svjedočimo izrazito je pozitivan.

Povećat ćemo ulaganja u istraživanja i razvoj na 2, 5 % BDP-a. To je preduvjet lovljenja koraka s bilo kojom razvijenijom zemljom. Cilj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji je do 2030. doći na BDP po stanovniku na 75% prosjeka Europske unije. To je cilj za ovo desetljeće.

Uložit ćemo pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo, nove proizvode, digitalnu transformaciju industrije.

Projekt Slavonija pokazao se izrazito važan razvojni impuls za pet slavonski županija.

Po uzoru na to idemo i na Projekt sjever. 15 milijardi kuna bit će alocirano u ovom financijskom razdoblju za županije sjevera. Ministrica je sa svim županima dogovorila okvire idemo prema sklapanju tog razvojnog sporazuma.

Sličan projekt ide za one krajeve kojima moramo baš  dati ruke da se ekonomski i demografski oporavljaju, a to su Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar.

Želimo reindustrijalizaciju gospodarstva korištenjem novih tehnologija. Poticanjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, sektora koji je globalno ključan.

On u Hrvatskoj nema toliko velik broj zaposlenih, ali je bitno jačati ga i primjeri iz tog sektora koji su ostvarili fenomenalne rezultate trebaju biti poticaj.

4.industrijska revolucija traje. Ona je tu, s nama i svi joj se prilagođavaju. Nema ekonomije i društva koje te trendove ne i gleda i nastoji se pozicionirati u okviru te nove utakmice.

Stvaraju se “pametne tvrtke”, brzi internet, širokopojasna infrastruktura. Oni su ključni preduvjet za daljnje razvijanje digitalizacije društva i upravo u tom segmentu, ministar Butković zna da tu kreću ogromna ulaganja u razdoblju koje je pred nama.

Tu smo u Podravci, prehrambena industrija. Tema samodostatnosti Hrvatske u dva temeljna elementa: jedan je hrana, a dugi energija moraju biti teme o kojima strateški vodimo računa. To je srž strateške debate koju vodimo na razini Europske unije: Hoćemo li imati dovoljno hrane i energije. Sve ovo drugo je nadgradnja. To su dva temeljna aspekta za jačanje sigurnosti u hrvatskom društvu u i u pogledu opskrbe i u pogledu razvoja.

Kanimo povećati poljoprivrednu proizvodnju za 30 %. O tome sam govorio nešto više prije koji tjedan u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Energetska tranzicija je zaista važna. Da nema bolesti COVID-19 u Europi, vjerujte mi, globalno jedina tema koja bi bila na dnevnom redu bio bi Europski zeleni plan. COVID-19 je samo malo pomaknuo tu raspravu na godinu dana kasnije. Sve ostalo će biti posvećeno toj temi.

Foto: Vlada RH

Trebamo i europski integriranu Hrvatsku

Trebamo i europski integriranu Hrvatsku. Zato i govorimo o europodručju, ali i prije toga još na dnevnom redu imamo Schengen.

Schengenom stječemo sigurnost granica, u biti unutarnju sigurnost, europodručjem monetarnu stabilnost.

U energetskom smislu i prometnom završetak Pelješkog mosta, otvaranje LNG terminala, nakon 40 godina rasprave u energetskom sektoru, konačno smo se upisali na europsku i svjetsku kartu energetske politike. Imamo diversificiranu opskrbu plinom, što je izrazito važno u današnjim okolnostima.

U kontekstu sve većega rasta cijene energenata taj je element bitan za Hrvatsku, hrvatske potrošače i industriju.

Mi smo pred ukidanju viza za hrvatske državljane od strane Sjedinjenih Američkih Država. To bi se trebalo dogoditi u sljedećih nekoliko dana. Na tome smo dugo radili i mislim da je konačno ta prepreka koja je usporila trgovinske i investicijske tijekove s SAD-om uskoro je iza nas.

Nabava borbenih aviona Rafal strateški mijenja položaj Hrvatske u vojnom, obrambenom smislu, u smislu snage prema međunarodnim partnerima, sigurnosnim savezima, koalicijama. To je najsnažnije i najsuvremenije sredstvo odvraćanja koje imamo. Svi će nas gledati drugim očima od momenta kad 2024. hrvatskim nebom budu letjeli Rafali, a oni su tu. Takvu akviziciju ostvarujemo u kontekstu ovakvih ekonomskih izazova te je tim vrjedniji taj potez našeg ulaganja.

Naravno da ćemo u razdoblju koje je pred nama provodeći i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, program Vlade, koristeći europska sredstva, snažeći naš položaj Schengenom, europodručjem, vojnim sposobnostima, biti u stanju osnažiti sve što smo morali izdržati u prvih pet godina mandata.

Bili smo u situaciji da smo baš ta Vlada koja je, nakon Domovinskog rata, objektivno imala dvije najveće ekonomske krize. I Agrokor koji nam je svima kolabirao pred očima. Pitanje je kakve bi bile refleksije na mnoge kompanije koje vi vodite, da smo stajali sa strane i pustili da on propadne, to je prvo, a drugi je COVID-19.

U kontekstu tako velikih izazova koji su iza nas, preduvjeta koje smo napravili za razvoj, premošćivanja krize bez socijalne frakture. Stalno ponavljam da je moj glavni cilj kao premijera je bio da se tijekom COVID krize ne dovede do rascjepa u društvu, a rascjep je kad slijede valovi otpuštanja, valovi stečajeva i kad obitelji ostaju bez egzistencije i imate društveni kaos. To se u Hrvatskoj nije dogodilo jer smo uspjeli nadvladati tu situaciju.

Optimizam za predstojeće razvojno desetljeće Hrvatske

I zato sam prilično optimističan za cijelo ovo desetljeće koje je pred nama, koje, po meni, ima sve preduvjete da bude istinsko razvojno desetljeće Hrvatske. Da ostvarimo taj cataching up cilj prema zemljama srednje i istočne Europe, ali da budemo samostalni, snažni i otvoreni i tolerantni kao društvo u kojem će svi poduzetnici moći ostvarivati svoje ciljeve, a u kojem će naši sugrađani živjeti bolje i kvalitetnije kad je riječ o životnom standardu.

Pozivam vas da u tom procesu odigrate svoju društvenu ulogu bez obzira jeste li u businessu, akademskoj zajednici ili medijima. Moramo biti društvo s malo više optimizma. Čudno je da pozitivnije Hrvatsku gledaju ljudi koji su vani, nego ovi koji su tu. Kad mi dođu prijatelji koji razumiju hrvatski i malo osluhnu medijsko-internetsko ozračje kažu mi – mislio sam da ste vi ‘gotovi’, a niste.

To je društvena atmosfera. Društvenu atmosferu treba isto graditi i svi akteri trebaju nešto reći. Poznati smo da puno šutimo. Ne treba šutjeti. Trebaju se čuti jasni, ozbiljni, artikulirani glasovi jer u informacijskim silosima u kojima žive mladi i informacijskom kaosu koji globalno postoji, nije lako svakome razabrati što je točno, a što nije. To je najveći izazov. Važno je da imamo koheziju društvene potpore za one ciljeve koji su zaista dobri i korisni za društvo, a gospodarstvo tome može dati snažan doprinos.”

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime