Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Klinički bolnički centar Zagreb gdje je sudjelovao na svečanom otvorenju radova na Zavodu za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju prilikom čega je prezentirana faza III projekta razvoja KBC-a Zagreb.
Istaknuo je da je ova ogromna investicija u KBC Zagreb jedan veliki signal privrženosti Vlade ulaganju u zdravstvenu infrastrukturu.
”377 milijuna eura je velik novac koji se raspoređuje što na zgrade, što na vrhunsko opremanje naše najvažnijeg kliničkog bolničkog centra i to je jasna poruka da želimo veću kvalitetu u hrvatskom zdravstvu. Ovo je treća faza projekta razvoja KBC-a Zagreb i jasno se vidi da Rebro raste i to na jedan kvalitetan način”, rekao je premijer.
Podsjetio je da sredstva koja će biti uložena u KBC Zagreb dolaze iz više izvora financiranja – iz državnog proračuna, Operativnog programa konkurentnost i kohezija, Fonda solidarnosti EU za obnovu nakon potresa te iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti do kojeg je došlo upravo zbog velike zdravstvene krize covida-19.
”Covid-19 je napravio veliki problem pa smo na razini EU, po završetku hrvatskog predsjedanja EU-om 2020., kreirali instrument Iduće generacije gdje je Hrvatska po glavi stanovnika prošla najbolje, i sada pametno ulaže dobivena sredstva kako bi što prije generirala dodatni rast, razvoj i oporavak gospodarstva i društva u cjelini”, kazao je predsjednik Vlade te dodao da je to sjajan primjer dobrog upravljanja, podrške ministarstava i međunarodnih organizacija, te brige Vlade o kvalitetnim ulaganjima u KBC Zagreb.
Vlada je do sada, neovisno o redovitim troškovima funkcioniranja zdravstvenog sustava, u različite projekte u zdravstvu uložila 920 milijuna eura, a u cijelom mandatu uložit će 2,16 milijardi eura.
”To govori o tome da nam je modernizacija zdravstvenog sustava itekako važna i da pridonosi boljem radu svih medicinskih djelatnika”, zaključio je premijer.
Svečanosti otvorenja radova na Zavodu za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju prisustvovali su i potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministar zdravstva Vili Beroš.
Beroš: Pokazujemo jasnu strategiju i viziju razvoja zdravstva u Hrvatskoj
Ministar Beroš je istaknuo kako zdravstveni sustav treba učiniti funkcionalnijim i modernijim kako bi na adekvatan način odgovorio na sve izazove modernog društva.
”Pokazujemo jasnu strategiju i viziju razvoja zdravstva u Hrvatskoj. Iz dana u dan svjedočimo konkretnim iskoracima na tom tragu s konačnim ciljem, a to je održivi zdravstveni sustav s pacijentom u fokusu”, rekao je Beroš.
Dodao je da za svakog ministra zdravstva nema ljepšeg trenutka nego kad može svjedočiti ovako velikim infrastrukturnim i reformskim iskoracima koji se dešavaju unutar zdravstvenog sustava.
Povijesna obnova i izgradnja hrvatske zdravstvene infrastrukture
Ministar Bačić poručio je da svjedočimo povijesnoj obnovi i izgradnji zdravstvene infrastrukture, kakva se na pamti u povijesti Zagreba, te da je sve to izgrađeno u vrlo kratkom periodu.
”To je uspjeh u podizanju kvalitete pružanja najsloženijih zdravstvenih usluga, ali i uspjeh hrvatskog građevinskog sektora koji se oporavio te je sposoban odgovoriti na ovakve zahtjevne projekte”, kazao je Bačić.
Neće biti ukidanja županijskih bolnica
Ministar zdravstva je u izjavi novinarima nakon otvorenja radova na Zavodu za pedijatrijsku hematologiju i onkologiji odbacio tumačenja da bi zbog toga što će država preuzeti upravljanje županijskim bolnicama moglo doći do ukidanja nekih od njih, poručivši da je svrha centralizacije reorganizacija poslovanja radi veće kvalitete zdravstvenog sustava.
Podsjetio je da je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz travnja previđeno da se na državu prenesu osnivačka prava. “Ali samo osnivačka prava, ne i vlasništvo ili neki drugi elementi”, rekao je.
Naglasio je da građane i pacijente “apsolutno ne zanima tko je vlasnik, nego način na koji se upravlja zdravstvenim ustanovama”.
“On nije u cijeloj Hrvatskoj jednak. A da bismo mogli transformirati hrvatski zdravstveni sustav, reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo imati alate, poluge da to i realiziramo. A osnivačka prava svakako su jedan od važnih elemenata u pravcu rješavanja problema na dobrobit i korist hrvatskih građana i čitavog zdravstvenog sustava”, rekao je.
Prijenos osnivačkih prava nije političko pitanje, niti je svrha sama sebi već, naglasio je ministar ima zadatak zdravstvenoj administraciji “olakšati niz sljedećih koraka u organizaciji bolničkog zdravstvenog sustava”. “Mislim da se svi skupa možemo složiti da ga je potrebno reorganizirati ne samo na opseg financijskih troškova koji se generiraju, nego i s obzirom na rezultate liječenja”, dodao je.
Zabrinutost normalna, na zdravstvenoj administraciji je da sagleda sve elemente
Normalno je, ustvrdio je, da postoji i zabrinutost i zainteresiranost pojedinih subjekata koji će probati osporavati navedena promišljanja, a na zdravstvenoj administraciji je da sagleda sve elemente.
U razgovoru sa svim županima, naveo je, ima onih koji jedva čekaju da se to dogodi, a ima i onih “koji na neki način misle da to nije dobar korak” pri čemu ističu dosadašnja ulaganja županija u te zdravstvene ustanove.
Na te primjedbe odgovorio je da će i dalje jednakomjerno nastaviti ulagati u te županije te “nigdje ništa neće biti odneseno”. “Sve ono što je u pojedinoj županiji u kontekstu općih bolnica, to će i dalje služiti našim pacijentima, međutim, u jednom prijelaznom, drugačijem modelu funkcioniranja”, objasnio je.
Ističe da će se i dalje uvažavati specifičnosti pojedinih županija, poput broja stanovnika i starosti, a cilj je unaprijediti pružanje bolničke zdravstvene zaštite.
Neke djelatnosti ispunile do 40 posto ugovorenog opsega posla u pojedinim bolnicama
Odbacio je tumačenja da je centralizacija korak prema ukidanju nekih bolnica. “Ne. S ovog mjesta mogu jasno reći, čak dapače, garantirati da neće biti ukidanja bolnica u Hrvatskoj. Ali ono što moramo napraviti je reorganizirati taj sustav”, rekao je.
Naveo je pritom da je analiza koju je Ministarstvo provelo pokazala da su pojedine djelatnosti ispunile 20 ili 30 ili 40 posto svog ugovorenog opsega posla u pojedinim bolnicama.
“Recite, da li biste kao dobar gospodar i dalje držali tamo prijašnji broj kreveta ili bi odgovorili novim izazovima razmještajući te postotke”, upitao je te dodao da je u situacijama kad je utvrđeno da nema dovoljne popunjenosti kapaciteta u pojedinim bolnicama smanjen broj stacionarnih kreveta i povećan broj stolaca dnevne bolnice kako bi se zadržale sve djelatnosti.
Svatko bi volio, dodao je Beroš, da zdravstveni problem može riješiti u svojoj županiji, “ali to nije realno”.
Naveo je da je stoga jedan od reformskih koraka koji će jamčiti bolje rezultate liječenja stvaranje centara izvrsnosti u kojima će se grupirati kapaciteti, kao što su materijalni, tehnički i kadrovski.
U njima će biti, pojasnio je, velik broj pacijenata i liječnici će svakodnevno usavršiti svoje rezultate liječenja. “Jer nije dobro da neki vrhunski kirurg jednom ili dva puta mjesečno operira neki veliki tumor u nekoj manjoj županijskoj bolnici. Njegovi rezultati bez obzira što je vrhunski ne mogu biti na tragu rezultata u centrima izvrsnosti”, naveo je.
Izvor: Hina /Vlada
