Teritorijalni ustupci Rusiji nakon što je ona izvršila agresiju na Ukrajinu značili bi poništenje međunarodnog prava, rekao je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Al Jazeeru.
Premijer je s katarskom televizijom razgovarao uoči hrvatske pobjede na Svjetskom prvenstvu protiv Japana, a dvadesetak minuta dug intervju objavljen je dan kasnije.
Na pitanje kako vidi kraj rata u Ukrajini, Plenković je rekao da će „prije ili kasnije“ doći do mirovne konferencije i pregovora, no da je ključno osloboditi trenutno okupirani teritorij.
Predaja trenutno okupiranih teritorija Rusiji predstavljala bi „poništenje međunarodnog prava“, naglasio je.
Plenković smatra da je zasad „malo vjerojatan“ prekid vojnih aktivnosti, s Ukrajinom koja napreduje i dobiva vojnu pomoć bez presedana.
Komentirajući ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, Plenković je rekao da smatra kako će ono imati utjecaja, iako shvaća da za ukrajinsku vlast to nije dovoljno jer je iz perspektive Kijeva svaka cijena previsoka.
Premijer je rekao kako hrvatska trenutno oko 70 posto potreba za plinom zadovoljava LNG-jem iz raznovrsnih izvora – Norveške, Alžira, Katara, SAD-a i Azerbajdžana.
Ta je nabavka, na tržišnim osnovama, „dosta raznovrsna“, pa ovisnost o jednom izvoru plina nije zamijenjen ovisnošću o drugom.
Ponovio je kako Hrvatska ide u proširenje LNG terminala na Krku, s 2,9 na 6,1 kubičnih metara plina, zbog čega se otvara mogućnost za BiH, Sloveniju, Mađarsku i Austriju. Rekao je i kako postoji interes Austrije i Njemačke za izgradnju novih plinovoda prema terminalu na Krku.
Voditelj Al Jazeere pitao je o strahu dijela Europe da bi Srbija mogla biti „trojanski konj ruskih interesa“ na kontinentu, na što je Plenković ponovio da Srbija ne može sjediti na dvije stolice.
„Razumijemo povijesne veze s Moskvom, to nije tajna i mi to poštujemo, no ako je vaša ambicija iskrena i stvarno ste predani pridruživanju EU-u, onda u tom procesu morate uskladiti svoju vanjsku politiku“ sa savezom.
Ako Srbija nastavi ovim putem, rekao je premijer, njihov proces će biti usporen, a to nije samo stav Hrvatske, nego generalno mišljenje među europskim državama.
