Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić potpisao je danas, zajedno s ravnateljem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikolom Dolačkim, dva sporazuma o financiranju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
Potpisivanjem sporazuma poljoprivrednicima i prerađivačima otvara se pristup novim financijskim instrumentima ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, namijenjenima ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu.
„Republika Hrvatska prva je zemlja Europske unije s osmišljenim linijama zajmova i kredita s otpisom glavnice do čak 50 posto u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027.“, istaknuo je ministar Vlajčić.
HAMAG-BICRO osigurao je 27 milijuna eura za financiranje primarne poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na osjetljive sektore poput stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrćarstva. Korisnicima će biti dostupni zajmovi od 1.000 do 150.000 eura uz mogućnost otpisa do 45 posto glavnice, odnosno do 50 posto za mlade poljoprivrednike.
Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec naglasio je kako će novi financijski instrumenti predstavljati važan poticaj hrvatskoj poljoprivredi.
„Siguran sam da će, kada instrumenti postanu aktivni, biti uspješni i predstavljati kvalitetan primjer dobre prakse u poticanju razvoja hrvatske poljoprivrede“, rekao je Vrbanec.
Dodatnih 20 milijuna eura osigurano je kroz suradnju s HBOR-om za ulaganja u sektor prerade. Korisnicima će biti dostupni krediti od 200.000 do tri milijuna eura uz mogućnost otpisa do 40 posto glavnice.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je kako se ovim programom uspješno povezuju europska bespovratna sredstva i kreditni programi.
„Današnje potpisivanje sporazuma nastavak je uspješne suradnje kojom stvaramo povoljne uvjete financiranja za investitore i razvoj hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvodnje“, poručio je Čuvalo.
Ravnatelj Agencije za plaćanja Nikola Dolački naglasio je kako će novi financijski instrumenti dodatno pomoći poljoprivrednicima u izazovnim tržišnim okolnostima.
„Ovakvi financijski instrumenti dat će dodatni vjetar u leđa našim proizvođačima kako bi bili konkurentniji na tržištu Europske unije i šire“, rekao je Dolački.
Uz potpisivanje sporazuma predstavljena su i tri nova programa potpore za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Program „Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka“ nastavlja se i 2026. godine, a za njegovu provedbu osigurano je oko 251 tisuću eura. Učenici prvih razreda osnovnih škola i ove će godine na blagdan svetog Ambrozija dobiti staklenku domaćeg meda i edukativnu slikovnicu o pčelarstvu.
Predstavljen je i Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitaka uzrokovanih mjerama suzbijanja afričke svinjske kuge. Za provedbu programa do 2027. godine osigurano je ukupno 10 milijuna eura, a proizvođačima će se nadoknađivati do 40 posto tržišne vrijednosti životinja upućenih na klanje iz zona zaštite i nadziranja.
Posebna pozornost posvećena je mladim obiteljima kroz Program potpore za unapređenje uvjeta stanovanja u ruralnim područjima za 2026. godinu. Za program je osigurano milijun eura, a namijenjen je jedinicama lokalne samouprave s manje od 6.000 stanovnika koje provode programe stambenog zbrinjavanja mladih obitelji.
„Tijekom prve dvije godine provedbe ugovori su sklopljeni sa 107 jedinica lokalne samouprave, a programom je obuhvaćeno 714 mladih obitelji“, istaknuo je ministar Vlajčić.
Predstavljen je i prijedlog izmjena pravilnika iz područja šumarstva kojim se predviđa smanjenje naknade za izdvajanje zemljišta iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske za čak 99 posto u određenim slučajevima. Cilj izmjena je olakšati provedbu razvojnih i investicijskih projekata jedinica lokalne samouprave, državnih ustanova i drugih javnih institucija.
Novi financijski instrumenti i programi potpore predstavljaju važan korak prema jačanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, prehrambene industrije i ruralnih područja te stvaranju boljih uvjeta za razvoj domaće proizvodnje i ostanak stanovništva na selu.
