Planiranje obroka i međuobroka unaprijed i svakodnevno doručkovanje može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, izvijestila je Američka udruga za zdravlje srca (AHA).
Konzumiranje obilnijeg obroka s više kalorija tijekom jutra, a manje hrane navečer također može smanjiti opasnost od srčanog i moždanog udara te ostalih kardiovaskularnih oboljenja, kažu američki liječnici.
“Važno je razmisliti o tome što jedemo, no jednako važno je i u koje doba dana jedemo”, smatra dr. Marie-Pierre St-Onge, nutricionistica i znanstvenica na njujorškom sveučilištu Columbiji i voditeljica grupe koja je napisala smjernice o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani.
St-Onge iznosi podatak po kojemu 30 posto Amerikanaca svakodnevno preskače doručak. Kod svih onih koji ga svakodnevno konzumiraju zabilježen je manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja poput visokog kolesterola ili visokoga krvnog tlaka. Osobe koje preskaču prvi jutarnji obrok podložnije su još nekim rizičnim faktorima poput pretilosti, dijabetesa i visoke razine šećera.
Vrijeme konzumiranja obroka važno je zbog unutarnjeg sata organizma. Primjerice, tijekom noći šećeri se ne prerađuju tako dobro kao tijekom dana. Zbog toga su radnici koji rade u noćnim smjenama podložniji riziku od pretilosti i srčanih oboljenja od onih s tipičnim dnevnim radnim vremenom.
“Ranije studije pokazale su da je doručkovanje povezano s manjom tjelesnom masom i zdravijom prehranom te istodobno s manjim rizikom od obolijevanja od kardiovaskularnih oboljenja”, rekla je dr. St-Onge.
No ne treba zaboraviti ni to da nije dobro pojesti bilo kakav jutarnji obrok, osobito ako je prekaloričan. Zdrav doručak bogat je voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mlijekom s malim udjelom mliječnih masti, piletinom i ribom, stoji u smjernicama. Dobra prehrana znači i ograničen unos u organizam crvenog mesa, soli i namirnica bogatih većim količinama šećera.
St-Onge savjetuje ranije planiranje obroka, osobito ako je riječ o zaposlenim osobama koje najčešće jedu “u hodu”.
“Obrok se može pripremiti i dan ranije. Može se raditi o jednostavnom smoothieju, muffinu od cjelovitih žitarica ili pločici od žitarica i meda. Savjet o konzumiranju većeg broja manjih obroka tijekom dana za mnoge je potpuno nerealan, jer se mali obrok vrlo brzo pretvori u obilan obrok i povećanje težine je neizbježno”, upozorava St-Onge.
Još jedna zamka, kad je posrijedi vrijeme konzumiranja hrane je večernji obrok. To je doba kad se u organizam često unose nepotrebne kalorije i s vremenom dobiva na težini jer ljudi najčešće jedu pred televizorom, kompjutorom ili tabletom.
Stoga dr. St-Onge savjetuje: “Kad završite večeru, kuhinja se ‘zatvara’. Ako vam je radni raspored prenatrpan i jedete tek kasno navečer, neka vaši obroci budu lagani.”
Izvor: Hina
