Ministar financija Marko Primorac rekao je da američka financijska institucija Mercury koja je Hrvatsku uvrstila na listu zabranjenih zemalja uopće nije banka, te da Hrvatska nije ni na kakvoj crnoj listi.
Američka digitalna banka Mercury Hrvatsku je uvrstila na listu zabranjenih zemalja što je stvorilo određene probleme hrvatskim startupovima i tehnološkim tvrtkama koje su koristile njezine usluge za poslovanje na tržištu SAD-a.
Primorac je u izjavi nakon sjednice Vlade rekao da se uopće ne radi o banci.
“To nije banka nego institucija koja posluje s više banaka, međutim ona je, prema mojim saznanjima, imala vlastite probleme s pranjem novca. Zbog toga poduzima određene mjere predostrožnosti kako bi otklonila te poteškoće s kojima se i sama suočava”, rekao je ministar financija.
Usprkos tome što je stavljena pod poseban nadzor, istaknuo je, Hrvatska je u smislu zakonodavstva koje regulira područje sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma potpuno usklađena sa zakonodavstvom EU-a. Štoviše, kaže, EU je Hrvatskoj preporučio kako dodatno unaprijediti sustav te je uz ostalo Hrvatska izradila nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma i akcijski plan za otklanjanje rizika.
“Hrvatska nije ni na kakvoj crnoj listi, nikakve transakcije nisu blokirane, nije zabranjeno poslovanje s RH, niti je stavljanje RH pod pojačani nadzor značilo da je došlo do degradacije pojedinih mehanizama. Kada ispunimo sve kriterije bit ćemo uklonjeni i s te sive liste”, naglasio je Primorac.
Nema problema s punjenjem proračuna
Rekao je da će do rebalansa proračuna prvenstveno doći zbog promjene proračunskih prioriteta, te da država nema problema sa punjenjem proračuna.
Upitan hoće li biti novca za sezonu grijanja i hoće li se ići na subvencioniranje struje, istaknuo je da će sve biti u skladu s tržišnom situacijom koja bude vladala u vrijeme kada bude trebalo donositi određene odluke.
Dodao je, međutim, da se situacija na tržištu po pitanju energenata stabilizirala.
“Nema razloga za strah, pratimo situaciju i donosit ćemo adekvatne odluke”, rekao je Primorac.
Povećanje proračunskih rashoda prema njegovim je riječima pored ostaloga rezultat rasta izdataka za socijalne naknade i inkluzivni dodatak za osobnu asistenciju. Rekao je da te stavke nisu ugrožene, ali da će neke druge biti preispitane.
“Naše su ambicije i cilj da ostanemo u okvirima deficita koji je deklariran, a to je 2,6 posto BDP-a na razini konsolidirane opće države”, rekao je Primorac.
Izvor: Hina/Vlada
