Uzgoj koke porastao je za 35 posto od 2020. do 2021. i dosegnuo novi rekord, prema izvješću Ujedinjenih naroda koje upozorava na nova raskrižja droge na jugoistoku Europe te u Africi.
U 2021. godini koka se uzgajala na više od 300.000 hektara u Kolumbiji, Peruu i Boliviji, trima državama koje u svijetu imaju najviše polja zasađenih tom biljkom, navodi UN-ov ured za droge i kriminal (UNODC) sa sjedištem u Beču u Austriji.
Ubrane listove koke kemičari miješaju između ostalog i s esencijom, kreči, cementom i amonijevim sulfatom kako bi dobili bijelu smjesu.
Smjesa se zatim obogaćuje u drugim laboratorijima koktelom kiselina i razrjeđivača te postaje “koka”.
U 2020. proizvodnja kokaina povećana je za više od 2.000 tona, što je bez presedana, navodi se u izvješću.
Nakon privremenih poremećaja izazvanih pandemijom covid-19, svjetska ponuda kokaina “doživjela je spektakularan uzlet”.
Osim širenja površina zasijanih kokom UNODC tumači porast ponude i “poboljšanjem procesa prerade lišća u kokain”.
Osim toga, UN-ov ured upozorava na “porast” potražnje za bijelim prahom u proteklih deset godina – a što jasno svjedoče količine zaplijenjene droge čemu nije bilo presedana (gotovo 2.000 tona u 2021. godini).
Kada prokrijumčarena droga izađe iz luka i bude podijeljena – do 40 posto – slijedi prodaja na malo otprilike 70 eura za gram.
Potražnja je i dalje najveća u dobrostojećim slojevima stanovništva Amerika i nekih dijelova Europe.
Ta eksplozija “trebala bi bi zvoniti na uzbunu svima”, ocjenjuje direktorica UNODC-a Ghada Waly.
Srednja i zapadna Afrika igra sve važniju ulogu kao zona tranzita no sve više kokaina prelazi i preko teritorija Turske i Grčke.
Konzumacija “cracka” – poznatog i kao “droga siromaha”, derivata kokaina koji se puši i stvara veliku ovisnost, već je dobro dokumentirana u Velikoj Britaniji, ali statistike sada pokazuju “ogroman porast” odvikavanja u Belgiji, Francuskoj i Španjolskoj.
Nadalje, izvješće upozorava da je rat u Ukrajini utjecao na puteve kretanja droge.
