Najviše povjerenja ima se u medicinske sestre, vjeruje im 82 posto opće populaciji i 73 posto mladih, a najmanje u političare kojima vjeruje samo 6 posto opće populacije i tek 4,4 posto mladih, pokazuje istraživanje Fakulteta političkih znanosti.
Istraživanje percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju “Što publika želi” lani je u studenom i prosincu na 1009 ispitanika, u sklopu projekta Istraživački novinarski laboratorij (JOURLAB), proveo tim FPZ-a predvođen voditeljicom projekta Tenom Perišin.
Dekan FPZ-a Andrija Henjak pojasnio je da je svrha ankete prikupiti stavove opće javnosti o percepciji medija, povjerenju u medije i novinare, percepciji uloge i rada medija, medijskim navikama i informiranju, posebice mladih, razlozima izbjegavanja vijesti te zadovoljstvo medijskim sadržajima tijekom koronakrize.
U istraživanju novinari su na ljestvici 16 profesija zauzeli zlatnu sredinu. Vjeruje im 25 posto općeg stanovništva te 19,3 posto mladih.
U godini koronakrize televizija je općoj populaciji bila medij koji je najviše pratila (60,3 posto) kako bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim događajima, dok su potom slijedili internetski portali (48 posto), društvene mreže (34 posto) i radio (33 posto). Mladi su pak informacije najviše tražili na internetskim portalima (53 posto), društvenim mrežama (50 posto) i televiziji (27 posto).
No kada je u pitanju povjerenje u medije, onda je opća populacija stava da je najviše vijesti koje krivo predstavljaju stvarnost ili su čak i pogrešne, bilo upravo na društvenim mrežama (27 posto), internetskim portalima (24 posto), HRT-u (16 posto), komercijalnim televizijama (12 posto).
Istraživanje je pokazalo i da gotovo polovica ispitanih (47 posto) smatra da bi zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima, njih čak 62 posto da govor mržnje u medijima treba kažnjavati, a 59 posto da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja.
U informacije o epidemiji koronom najviše se vjerovalo ako su one dolazile od zdravstvenika i liječnika (29 posto), zdravstvenog sustava (19 posto), dok se informacijama Nacionalnog stožera civilne zaštite vjerovalo samo 9 posto, tek za jedan posto više nego informacijama običnih ljudi. Medijima se u ovom slučaju vjerovalo najmanje.
