Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi rebalans državnog proračuna kojim se ukupni prihodi povećavaju za 853 milijuna eura, na 36,6 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 745 milijuna, na ukupno 40,6 milijardi eura. Izmjene proračuna predstavljene su na sjednici Vlade u petak, 9. listopada, a njima se prilagođavaju planirani prihodi i rashodi novim gospodarskim okolnostima i potrebama javnih sustava.
Dodatna sredstva planiraju se usmjeriti u nekoliko područja, među kojima su mirovine i socijalne naknade, zdravstvo, obrazovanje te mjere potpore građanima i gospodarstvu. U proračun su uključene i potrebe povezane s jedanaestim paketom mjera pomoći, kojim Vlada nastavlja odgovarati na troškove i pritiske s kojima se suočavaju kućanstva i poduzetnici.
Dio novca predviđen je i za ulaganja u obranu, prometnu infrastrukturu i željeznicu, energetsku obnovu te obnovu nakon potresa. Riječ je o područjima koja zahtijevaju značajna javna ulaganja, a rebalansom se nastoji osigurati sredstva za provedbu planiranih aktivnosti.
Deficit ostaje ispod tri posto BDP-a
Prema novim projekcijama, proračunski manjak trebao bi iznositi 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Istodobno se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, s 56,3 na 55,5 posto.
Vlada pritom ističe nastavak gospodarskog rasta i očekuje da će hrvatski bruto domaći proizvod tijekom 2026. godine prvi put premašiti vrijednost od 100 milijardi eura. Premijer Andrej Plenković ranije je procijenio da bi gospodarski rast ove godine mogao iznositi oko 2,4 posto, što bi bilo približno dvostruko više od očekivanog prosjeka Europske unije i europodručja.
Ostvarenje tih projekcija ovisit će o gospodarskim kretanjima, a rebalans predstavlja prilagodbu državne potrošnje i prihoda očekivanim okolnostima do kraja godine.
Trideset milijuna eura za razvoj geotermalne energije
Na sjednici Vlade govorilo se i o razvoju geotermalne energije. Za projekt „Ulaganje u razvoj geotermalne energije” osigurano je 30 milijuna eura bespovratnih sredstava u drugoj fazi ulaganja. Ukupna vrijednost ulaganja kroz prve dvije faze iznosi 86 milijuna eura.
Razvoj geotermalnih projekata planiran je u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima, gdje je predviđena po jedna geotermalna bušotina. Prva faza projekta bila je usmjerena na potvrđivanje postojanja geotermalnih ležišta, dok je druga namijenjena pripremi tehničkih uvjeta za njihovo održivo korištenje i buduće povezivanje s toplinskim sustavima gradova.
Cilj je omogućiti korištenje topline iz zemlje za grijanje kućanstava, škola, vrtića i drugih javnih zgrada. Geotermalna energija pritom se ističe kao domaći obnovljivi izvor koji ne ovisi o vremenskim uvjetima na isti način kao neki drugi obnovljivi izvori te bi dugoročno mogao pridonijeti većoj energetskoj sigurnosti i manjoj ovisnosti o uvozu energenata.
Sredstva za projekt osigurana su iz europskih izvora, kroz instrument NextGenerationEU i program Konkurentnost i kohezija.
U prvih devet mjeseci više od 20 milijuna turističkih dolazaka
Vlada je razmatrala i podatke o turističkim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine. U tom je razdoblju Hrvatska zabilježila 20,1 milijun turističkih dolazaka i 104,9 milijuna noćenja.
U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, broj dolazaka povećan je za dva posto, a broj noćenja za jedan posto. Podaci upućuju na nastavak rasta turističkog prometa, iako se rezultati razlikuju ovisno o destinaciji i dijelu sezone.
Uz proračun i gospodarska pitanja, na sjednici su razmatrane i druge teme iz nadležnosti Vlade, među kojima su pitanja vezana uz zdravstveni sustav i zakonske izmjene u području lovstva.
Rebalansom se tako mijenjaju ovogodišnji financijski planovi države, uz povećanje prihoda i rashoda te zadržavanje planiranog proračunskog manjka ispod tri posto BDP-a. Konačni učinci ovisit će o ostvarenju prihoda, dinamici javne potrošnje i provedbi najavljenih ulaganja i mjera.
