Pomorska škola u Splitu uputila je apel premijeru Andreju Plenkoviću zbog obustave upisa u ribarsko-nautički smjer, jedini takav srednjoškolski program u državi, upozorivši da bi ta odluka mogla trajno ugroziti obrazovanje budućih ribara i očuvanje ribarske tradicije kojom se diči Hrvatska.
„Nažalost, došla sam do točke da moram javno apelirati. Iza nas je ribarska brodica iz 1914., građena u brodogradilištu na Korčuli, koja je služila za praksu učenika. Propada, kao i smjer koji ju je koristio. Ta gajeta simbol je hrvatske maritimne baštine i potencijalno je kulturno dobro. No, ako nema učenika, nema ni potrebe za njom“, kazala je Marijana De Marchi, profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta, ispred oronule brodice na splitskoj Zenti.
Naglašava kako je smjer, unatoč iznimnim rezultatima i popunjenim upisnim kvotama, paraliziran zbog sustavnih prepreka: nepostojanja standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i modularnog kurikuluma.
Jedini školovani ribari
„Naši učenici su jedini školovani ribari u Hrvatskoj. Oni znaju loviti, uzgajati, prerađivati i plasirati ribu na tržište. Jedinstvena znanja koja stječu ne može nadomjestiti nijedan drugi smjer. Europa nas je prepoznala, nositelji smo certifikata ‘Ultramarine Blue School’, najveće kategorije europske Mreže plavih škola, prvi u Republici Hrvatskoj“, istaknula je.
Europska komisija podržala je De Marchi u njezinim naporima za očuvanjem ribarsko-nautičkog smjera, istaknuvši u odgovoru od 15. svibnja da je riječ o jedinstvenom programu koji „pruža znanje, stručnost i kompetencije potrebne za rad u sektorima ribarstva, akvakulture i prerade“.
“Plave vještine ključne su za pomorske sektore EU-a, ali i za suočavanje s klimatskim promjenama, sigurnost hrane i očuvanje biološke raznolikosti“, stoji u dopisu iz ureda Europske komisije.
“Da mogu ponovno bih upisao ovaj smjer”
U pozadini borbe za opstanak smjera stoje i konkretne životne priče.
Niki Krstičević, bivši učenik, danas student Nautike i budući student Sveučilišnog odjela za studije mora, potvrđuje vrijednost stečenog znanja.
„Učili smo tehnike ribolova, tehnike uzgoja i prerade ribe, biologiju i kemiju mora, nautiku, strojarstvo… Uz praktične vještine istraživali smo i tržište ribljih proizvoda i otkrili velike razlike u cijenama konzervi gotovo identičnog sastava, ali različitih omota istog proizvođača. Među ostalim, i takve analize su nas učile kritičkom razmišljanju“, ispričao je Krstičević.
Osim stručnog znanja, učenici provode ekološke akcije i za javnost, putem svoje Instagram stranice, sustavno izrađuju edukativne materijale.
„U Prirodoslovnom muzeju napravili smo izložbu te katalog s 40 tema, od postanka Jadranskog mora, preko priča o tradicionalnom ribarstvu do današnjih aktualnih tema o održivom ribarstvu i ekologiji mora. Da mogu, ponovno bih upisao ovaj smjer“, rekao je.
Bez konkretne reakcije
Profesorica De Marchi podsjeća kako se već obraćala institucijama, no izostala je konkretna reakcija.
„Zatražila sam da se dopusti izvanredan upis po starom programu za sljedeću školsku godinu po uzoru na jedan drugi obrazovni sektor. Imamo djecu iz ribarskih obitelji od Pelješca do Lošinja koja se školuju u ovom smjeru. Jedan naš ovogodišnji maturant već pokreće vlastiti ribarski obrt, a njegov mlađi brat ove godine nema gdje upisati ovaj smjer i nastaviti obiteljsku ribarsku tradiciju“, navodi kao primjer.
Učenici, kaže, koriste suvremenu tehnologiju poput podvodnih dronova za praćenje stanja mora, provode istraživanja zagađenja, prate klimatske promjene i izrađuju terenske izvještaje.
„To nije samo tradicija, to je moderna znanost za održivi ribolov. Naši učenici doslovno promatraju more vlastitim očima i ostavljaju znanje generacijama koje su trebale doći“, dodala je.
Profesorica se na kraju još jednom obratila premijeru uputivši mu apel zbog hitnosti situacije.
Poruka premijeru i Vladi: Ne odustajmo od ribarskog identiteta
„Vi imate moć i priliku djelovati odmah. Pozivam Vas i cijelu Vladu Republike Hrvatske: spasimo ribarsko-nautički smjer“, poručila je.
Istaknula je i važnost obnove školske gajete kao simbola obrazovne tradicije i maritimne baštine.
Time bi se poslala snažna poruka „našim učenicima – da cijenimo njihovo znanje, Europi – da smo odgovoran partner i čuvar baštine, a sebi – da ne odustajemo od ribarskog identiteta i održive budućnosti”, napisala je u pismu upućenom premijeru Plenkoviću.
Na upit upućen Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih do zaključenja teksta nije stigao odgovor.
