Dok u Ukrajini bjesni rat, više od tisuću i pol kilometara dalje u Bosni i Hercegovini promatrači upozoravaju da Rusija raspiruje separatizam što bi moglo nagovijestiti probleme za tu duboko podijeljenu zemlju, piše France Presse.
Od kraja rata u kojem je od 1992. do 1995. poginulo oko 100.000 ljudi, BiH je podijeljena na bošnjačko-hrvatsku federaciju i srpski entitet, Republiku Srpsku.
Međutim, jačaju bojazni da bi taj aranžman koji je desetljećima sačuvao mir u BiH mogao biti u opasnosti.
Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik, koji ne taji da se divi Vladimiru Putinu s kojim ima bliske odnose, sve glasnije govori o svojim secesionističkim ciljevima, za što mnogi vjeruju ima potporu Kremlja.
Zvono na uzbunu zbog situacije u zemlji nedavno je oglasio američki demokratski senator Chris Murphy, koji je tijekom turneje Balkanom ocijenio kako je ovo „jako zabrinjavajuće vrijeme za Bosnu”.
„Kako se Putina stišće u kut, on će potražiti druga mjesta kako bi pokušao upisati pobjede. A jedno od njih mogla bi biti Bosna”, rekao je za CNN.
Rusija stoljećima njeguje duboke bratske odnose sa Srbima na Balkanu, koji se temelje na njihovu slavenskom i pravoslavnom nasljeđu te čvrstim savezništvima tijekom svjetskih ratova u 20. stoljeću.
Intervencija NATO-a na Balkanu 1990-ih, prvo u Bosni a potom protiv Srbije tijekom rata na Kosovu, za Kremlj je bila ponižavajuća provokacija.
Rusija od tada nastoji povećati svoj utjecaj na terenu s bosanskim Srbima.
U izjavama koje su bile na tragu Putinove retorike pred napad na Ukrajinu, ruski veleposlanik u Sarajevu upozorio je da će Rusija „reagirati” ako BiH uđe u NATO.
Veleposlanstvo je također upozorilo zapadne zemlje da ne poduzimaju ništa što bi moglo destabilizirati BiH.
Moskva redovito kritizira visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, dužnosnika koji nadzire poštovanje mirovnih sporazuma koji su okončali rat, tražeći da se tu dužnost ukine.
Rusija je nedavno kritizirala „sve češće pokušaje da se preinače načela” mirovnih sporazuma „na korist EU-a i NATO-a i na štetu” bosanskih Srba.
Kontinuirana potpora Republike Srpske Moskvi spriječila je BiH da slijedi zapadne zemlje u sankcioniranju Rusije nakon invazije na Ukrajinu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ožujku da je BiH među potencijalnim metama ruske intervencije.
Potezanje konopa
„Jasno je da Rusija u BiH otvoreno raskida sa zapadom”, rekao je Florian Bieber, stručnjak za Balkan na Sveučilištu u Grazu.
Zapadna „pasivnost” stvorila je nestabilnost u zemlji omogućivši Dodiku da s godinama prijeđe nekoliko crvenih linija, dodao je.
Srećko Latal, urednik regionalne mreže Balkan Insight koja se bavi istraživačkim novinarstvom, rekao je da su vanjski igrači popunili vakuum.
„Balkan je prije svega destabiliziralo odsustvo Europske unije” koja je omogućila trećim stranama da uskoče, rekao je za AFP.
„Prisustvo Rusije i bilo koji drugi strani utjecaj – kineski, turski ili nekih zaljevskih zemalja – posljedica su toga”.
No nedavno, s obzirom da je Europa nervozna, zapad se vratio.
Washington je u siječnju nametnuo Dodiku nove sankcije, optuživši ga da prijeti stabilnosti regije nakon što je odlučio povući se iz središnjih državnih institucija uključujući vojsku, pravosuđe i porezni sustav.
Ujedinjeno Kraljevstvo ga je slijedilo u travnju, optuživši Dodika da „namjerno potkopava teško postignuti mir u BiH” s Putinovim odobrenjem.
EU nije uveo sankcije, ali je gotovo udvostručio svoju vojnu nazočnost u Bosni kao „mjeru opreza”, po Antonu Wesselyju, zapovjedniku EUFOR-a.
