Odbor za ravnopravnost spolova posvetio je u četvrtak tematsku sjednicu problematici diskriminacije i nasilja nad osobama starije životne dobi.
U raspravi u kojoj su sudjelovale predstavnice akademske zajednice, nadležnih državnih institucija, civilnih udruga i članice Odbora dani su konkretni prijedlozi za unaprjeđenje položaja osoba starije životne dobi i pružanje potpore ostvarivanju njihovih prava. Ujedno je predstavljen tekst rezolucije o položaju i pravima starijih osoba koji će biti poslan u saborsku proceduru, a čiju je izradu u suradnji s radnom skupinom profesorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu inicirala predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić. Na sjednici je iznesen i prijedlog o osnivanju posebnog tijela za zaštitu prava osoba starije životne dobi.
Predsjednica Odbora je uvodno pojasnila kako je neposredan povod ove sjednice nemili događaj u sisačkoj bolnici, no također i zamjetan porast žrtava nasilja među starijom populacijom u kojoj uglavnom prevladavaju žene. – To nas je natjeralo da se zapitamo kakav je položaj starijih osoba u našem društvu i na koji način se mogu unaprijediti njihova prava, kazala je Selak Raspudić, ističući pritom koliko je važno da se na starije osobe počne gledati kao na proaktivne članove društva, a ne samo kao na pasivne primatelji pomoći.
U nastavku, sudionicima su se obratile vanjske autorice spomenute rezolucije, prof. dr. sc. Silvija Rusac, izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić i prof. Aleksandra Korač Graovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. Silvija Rusac naglasila je da kod sagledavanja statistike o nasilju nad starijim osobama treba uzeti u obzir da se radi o „tamnim brojkama“ jer brojni slučajevi nasilja nisu prijavljeni, bilo zbog srama ili neznanja. Što se tiče diskriminacije kazala je kako ona postoji i u zakonu, spomenuvši kako su osobe s invaliditetom i starije osobe tek 2018. uključene u Obiteljski zakon.
Prof. Roksandić smatra da je regulacija prava starijih osoba tema koja je zanemarena. – Na stariju osobu treba gledati holistički, treba osnažiti njezinu ulogu u društvu, raditi na dostojanstvu očuvanja osobe, kazala je Roksandić pozdravljajući donošenje rezolucije.
Prof. Aleksandra Korač Graovac istaknula je da u našem zakonodavstvu s obiteljsko pravnog aspekta ima dosta nedostataka, poput nedostatka pomoćnika za osobe čije su kognitivne sposobnosti narušene, problem s uzdržavanjem koje se u Hrvatskoj često smatra sramotom te pitanje pravičnog suđenja, pravovremene i brze pravne zaštite za starije osobe. Upozorila je i na potrebu prilagodbe sustava digitalnih platformi starijim osobama koje su često digitalno ograničeno pismene.
S Pravnog fakulteta u Zagrebu obratila se i prof. dr. sc. Ksenija Turković koja smatra da nije dobro cjelokupne skupine označavati kao ranjive jer ih se na taj način ujedno i stigmatizira. Smatra kako se u rezoluciji previše naglašava ranjivost starijih osoba, bilo kao žrtava nasilja u obitelji ili žrtava ekonomskog nasilja, dok bi trebalo više isticati kako da starije osobe ostanu aktivne u društvu, kako ih poticati da ostanu u radnom odnosu, da budu i fizički aktivne, pa bi sport za starije osobe trebao biti uključen u rezoluciju. – Važna je i edukacija o poštovanju prema starijim osobama, mišljenja je prof. Turković.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimunović Einwalter osvrnula se na poglavlja godišnjeg izvješća za 2022. koja se odnose na prava starijih osoba, socijalnu sigurnost, ali i na nasilje nad osobama starije dobi, diskriminaciju temeljem dobi, na smještaj u domovima, uzdržavanje i posebno ugovorno reguliranje uzdržavanja.
Istaknula je kako sklapanje ugovora o uzdržavanju može voditi do brojnih zlouporaba, a nasilje koje se s tim povezuje može biti ekonomsko i ne ekonomsko. – Čak 63 posto starijih osoba se nije obratilo za pravnu pomoć i nije znalo u što se upušta potpisivanjem ugovora, kazala je Šimonović Einwalter. Što se tiče prijavljivanja nasilja, osvrnula se na ankete nekih civilnih udruga koje pokazuju da je barem jedna trećina starijih doživjela neko nasilje, ali ga nije prijavila, bilo zbog srama ili nepovjerenja u sustav.
Stariji građani su u posebno teškoj poziciji u Hrvatskoj, smatra Šimonović Einwalter, no problematika položaja i prava starijih osoba nije adekvatno riješena niti na europskoj niti na međunarodnoj razini.
U vezi s osnivanjem neovisne institucije koja bi se bavila pravima osoba starije dobi, pučka pravobraniteljica je podsjetila da niti jedna europska zemlja, osim Finske, nema takvu instituciju. – S jedne strane, osnivanje takve institucije bila bi važna politička poruka stavljanjem u fokus starijih ljudi, no s druge strane došlo bi do preklapanja i nejasnoća tko što radi, kazala je Šimonović Einwalter te iznijela prijedlog da Odbor i Sabor podrže osnaživanje Ureda pučke pravobraniteljice zamjenikom i savjetnicima koji bi se bavili tim pitanjima.
O propisima koji se odnose na starije osobe u zdravstvenom sustavu, kao i o radu Povjerenstva za gerijatriju, govorila je Danica Kramarić dr. med., ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva. Govoreći o specifičnim potrebama i mjerama zaštite, spomenula je kako se npr. u Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ne pravi dobna razlika te se propisuje jednako postupanje prema mlađima i starijim dobnim skupinama što bi trebalo drugačije regulirati.
Jasminka Klupić iz Ministarstva zdravstva osvrnula se na inspekcijski nadzor u općoj bolnici u Sisku koji se i dalje provodi i o čijem će ishodu javnost biti obavještena. Kazala je kako će se prema izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti nova mreža bolnica i bolničkih kreveta prilagoditi potrebama gravitirajućeg stanovništva, a radit će se i na povećanju broja palijativnih postelja i postelja za dugotrajno liječenje. Također je istaknula kako je došlo do pogoršanja situacije vezane uz komunikaciju zdravstvenih djelatnika sa starijim osobama i članovima njihovih obitelji te na tome treba raditi.
Načelnica Sektora za zaštitu odraslih osoba u Upravi za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Mirjana Matov kazala je kako se novim Zakonom o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu prošle godine, pokušalo odgovoriti na potrebe starijih osoba, od povećanja naknada, pomoći u kući, usluge smještaja, te općenito veće dostupnosti izvaninstitucionalnih usluga.
Martina Pernar iz Ministarstva unutarnjih poslova kazala je kako se velika pozornost pridaje edukaciji djelatnika ministarstva za rad s ljudima starije dobi, a što se tiče nasilja, istaknula je da je u 2022. evidentiran porast ekonomskog kriminaliteta, krađa, lažnih telefonskih poziva itd. Kao velik problem istaknula je pronalaženje adekvatnog smještaja za muškarce starije dobi koji su žrtve obiteljskog nasilja.
Desa Kolesarić iz civilne udruge SOS Virovitica smatra da su male mirovine prvi uzrok narušavanja dostojanstva starijih osoba i njihove diskriminacije. Smatra da ne bi trebalo sve deinstitucionalizirati, već subvencionirati domove, pogotovo kad se radi o smještaju osoba s Aalzheimerovom bolesti. Kao velike probleme navela je i problem transporta u ruralnim krajevima, time i težu dostupnost liječničke skrbi te digitalnu nepismenost i siromaštvo.
Članice odbora i druge sudionice tematske sjednice u vezi s problematikom položaja i prava starijih osoba složne su kako je potrebna jača međuresorna suradnja, institucionalno povezivanje na svim razinama, od središnje vlasti do razine gradonačelnika i načelnika, te rad na edukaciji i stvaranju uvjeta za aktivnije uključivanje starijih osoba u društvo.
Izvor: Hrvatski sabor
