„Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj“ naziv je još jedne u nizu tribina koju je 24. studenoga organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska uz suorganizaciju Nacionalne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak.
Adis Keranović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska istaknuo je kako im je namjera, koliko mogućnosti budu dozvoljavale, nastaviti s ciklusom tribina na kojima će govoriti o različitim temama vezanim uz nacionalne manjine.
„Drugu godinu za redom smo organizirani jednu tribinu edukativnog karaktera za sve nacionalne manjine s područja županije i grada Siska s temom ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Prošle godine smo krenuli u jedan ciklus tribina, gdje smo se kao Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Siska, kao organizatori i inicijatori ovakvi tribina odlučili jedanput godišnje, a ukoliko nam dozvole financijska sredstva i više puta godišnje, napraviti ovakvu jednu tribinu gdje ćemo općenito pričati o nacionalnim manjinama. Prošle godine nam je gost bio profesor Žarko Puhovski gdje smo pričali općenito o nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj, a ove godine nam je gost profesor Siniša Tatalović koji će govoriti o ostvarivanju prava nacionalnih manjina, zakonskim aktima, pravilnicima, projektima i ustvari o svemu onome na što manjine imaju pravo, a da mi to zapravo još uvijek ne znamo“, rekao je Keranović.
Predavač na tribini bio je profesor Siniša Tatalović koji je istaknuo kako je u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, od osamostaljenja Hrvatske do danas, vidljiv ogroman napredak.
„Hrvatska je na svom putu izgradnje demokratskih institucija, kao jedno od važnih pitanja imala i to da uredi prava nacionalnih manjina i to je 2003. godine učinjeno na visokoj razini kad je donesen ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina. U tom su zakonu manje – više rješenja koja su se u praksi pokazala kao najbolja u različitim europskim zemljama i manjine u Hrvatskoj danas imaju pravo, ne samo na očuvanje i razvijanje svog identiteta, nego imaju i ono što je posebno važno, pravo na sudjelovanje u procesima odlučivanja na svim razinama vlasti“, istaknuo je Tatalović.
Iz perspektive manjina, Tatlović smatra kako će uvijek postojati određeno nezadovoljstvo i kako će manjine uvijek tražiti viši standard, no ako se gleda iz perspektive neutralnog promatrača onda se može vidjeti da je ovaj model zaštite nacionalnih manjina u Hrvatskoj dobar.
„Dobar je posebno zbog toga što omogućava očuvanju manjinskih identiteta što kroz sistem školstva i kasnije kroz djelovanje manjinskih udruženja omogućava mladim ljudima da čuvaju svoj identitet, da manjine dugoročno mogu preživjeti. Ako to gledamo iz perspektive većinskog naroda, jasno da je to jedno bogatstvo kultura s kojima živi većinski narod.
Ja uvijek kažem da to možemo gledati i iz perspektive iz koje se nažalost to u Hrvatskoj malo gleda, a to je da u Hrvatskoj žive pripadnici nacionalnih manjina čiji sunarodnjaci jako vole doći u Hrvatsku. Mi smo turistička zemlja i možete misliti kako se lijepo osjećaju i Njemci, Česi, Slovaci. Mađari i drugi kad dođu na Jadran i kad mogu vidjeti i čuti pripadnike svoje nacionalne manjine kako govore njihovim jezikom“, kazao je Tatalović i dodao kako ima i određenih nedostataka, npr. nedovoljna je medijska zastupljenost nacionalnih manjina, poglavito emisija na manjinskim jezicima na javnim televizijama. No ako se gleda ukupno stanje, Tatalović drži kako možemo biti zadovoljni.
