Zaklada za ljudska prava i solidarnost Solidarna priopćila je danas da su nakon prošlogodišnjeg potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju aktivirali krizni Fond 5.5 putem kojeg su prikupili preko 17 milijuna kuna za pomoć 1200 obitelji u najtežoj situaciji.
“Oblici podrške uključili su jednokratnu humanitarnu financijsku pomoć za preko 1000 obitelji te pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravku i obnovi kuća i gospodarskih objekata. Dodatnih milijun kuna Fond 5.5. uložio je u razvoj lokalnih zajednica širom potresom i siromaštvom pogođene regije”, navodi se u priopćenju.
Odmah je pokrenuto krizno stambeno zbrinjavanje nabavom, dodjelom i dopunskim opremanjem mobilnih kućica i stambenih kontejnera u kojima je zbrinuto 84 obitelji. S iznosom od 1,68 milijuna kuna uoči nove zime dopunski smo podržali 525 socijalno najugroženijih obitelji širom županije.
Prikupljen iznos od preko 17 milijuna kuna doniralo je 27.614 građana te 637 poduzeća iz cijelog svijeta. Donirani novac nije bio samo za kriznu pomoć već i za dostojanstven ostanak i opstanak na Baniji, a 55 posto iznosa usmjerili su na održivu obnovu i oporavak.
Koordinatorica korisničke podrške Fonda 5.5 Karla Pudar istaknula je da su zajedno s partnerima iz niza humanitarnih organizacija pokrenuli projekte gradnje drvenih kuća, protupotresnih montažnih kuća i kupovine neoštećenih zelenih kuća te obnovu štala, svinjaca i kokošinjaca.
Podržali su obitelji u samoobnovi donacijama materijala i građevinskih usluga. Time su pomogli 133 obitelji da trajno opstanu i opstanu na Baniji.
Dodatnih 10 milijuna kuna uložili su u 10 lokalnih razvojnih inicijativa, poput podrške vinarima, medarima i OPG-ovima, Udruzi slijepih, Inkluzivnoj farmi i novom društveno-kulturnom centru Sisak.
Iz udruge napominju da su se u zaštiti ljudskih prava, pružanju direktne podrške stradalnicima i lokalnim zajednicama morali sučeliti s politikom.
“Zajedno s našim partnerima humanitarcima, redovito smo upozoravali vlasti i javnost na uočene probleme na terenu – od manjka koordinacije između institucija, preko birokratskih zavrzlama u pristupu državnim subvencijama, do neadekvatnih zakonskih odredbi. Birokratska kašnjenja, uz teško pristupačan teren i deficit lokalnih izvođača, glavni su razlog zašto do kraja godine nismo uspjeli realizirati sve naše programe trajne gradnje”, upozorili su u priopćenju.
