U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura, što je 8% više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%, piše u srijedu Večernji list.
“U uvozu su najzastupljeniji meso i klaonički proizvodi, proizvodi na bazi žitarica i škroba, mlijeko i mliječni proizvodi te voće. Sve su to proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, što zapravo govori da imamo lošu strukturu proizvodnje i to moramo mijenjati”, kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Svježeg goveđeg mesa uvezli smo za 15,4 milijuna eura, za 2 milijuna više nego u istom razdoblju 2019., a kako su cijene svinjetine globalno rasle u nebo, nešto manji količinski uvoz zahvaljujući rastu domaće proizvodnje stajao nas je 58 milijuna eura, čak 34% ili 15 mil. eura više nego što smo svinjetinu plaćali u prvom tromjesečju lanjske godine. Peradi, potvrđuju to i u Croatiastočaru, i sami možemo proizvesti dovoljno, no s dampinškim uvozom piletine i puretine iz Italije, Mađarske, Poljske… uvoz je trostruko veći od izvoza – i u prvom je tromjesečju stajao oko 11,7 milijuna eura.
“Moramo povećavati proizvodne kapacitete, ulagati u inovacije, nove tehnologije, digitalizaciju i stvarati konkurentnije proizvode – kaže Kovačević, ističući da se strategijom i politikom potpora proizvodnja mora usmjeriti na povećanje produktivnosti i samodostatnosti.
Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba, no niti smo dovoljno fokusirani na proizvodnju i povećanje konkurentnosti niti koristimo sve raspoložive resurse.
Povrća smo tako u prva tri mjeseca uvezli za 46,4 milijuna eura, za 90 tisuća eura manje nego lani, dok je uvoz voća iznosio 56,3 milijuna eura ili 9 milijuna eura više. Uz mizernu domaću proizvodnju voća i povrća, koje je tek 11,6 milijuna eura završilo u izvozu, “osuđeni” smo tako na čak 8 milijuna eura vrijedan uvoz krumpira iz Bugarske, Cipra, Egipta… Rajčica iz Albanije, Njemačke, Španjolske… uvezli smo za više od 4,2 milijuna eura, crvenog luka i češnjaka za 4,6, a jabuka i krušaka za 3,9 mil. eura iz Poljske, Austrije, BiH, Turske, Srbije, piše u srijedu Večernji list.
