Broj osoba koje su u travnju uplatile mirovinsko osiguranje iznosio je 1,557.687 i bilo ih je oko 37.000 više nego u istome mjesecu lani.
To i nije iznenađujuće ima li se u vidu da je u ožujku i travnju prošle godine, nakon izbijanja pandemije, uslijedilo veliko otpuštanje zaposlenih, navodi dnevnik.
No, podaci HZMO-a pokazuju da je u ovogodišnjem travnju bilo više osiguranika nego u istome mjesecu 2019., za njih 12.162. To je ipak teže objasniti s obzirom na pretpandemijsku ekonomsku aktivnost i pozitivne trendove na tržištu rada.
Taj prilično optimističan pokazatelj kretanja broja zaposlenih, točnije osiguranih, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta rezultat je triju ključnih faktora.
-Prvo, mjerama za održavanje zaposlenosti izbjegnut je veći pad zaposlenosti u najpogođenijim djelatnostima. Drugo, država je povećavala zaposlenost u ‘vlastitoj režiji’, odnosno u javnom sektoru, prije svega u obrazovanju i zdravstvu. I treće, zaposlenost je povećana u nekoliko propulzivnih sektora koji iznimno dobro posluju u posljednje vrijeme, usprkos pandemiji i potresima, ili čak upravo zbog njih, objašnjava Nestić.
Sektori u ekspanziji su građevinarstvo, IT, poslovne usluge koje, između ostalog, sačinjavaju consulting, pravne i računovodstvene usluge, promidžbu, kao i arhitektonske djelatnosti, inženjerstvo, ispitivanja i analize, donosi Jutarnji list.
