Samo jedna od deset osoba koje su ove godine pronašle posao dobila je ugovor na neodređeno dok ih je 90 posto zaposleno na kratkotrajnim poslovima ili na vremenski ograničeno razdoblje, a unatoč krizi 2021. bilo je najmanje otkaza dosad.
S takvim udjelom nesigurnog i kratkotrajnog rada u novim poslovima Hrvatska je godinama europski rekorder u prekarnom radu. U prvih sedam mjeseci ove godine stalne ugovore zaključilo je nešto manje od 9500 prethodno nezaposlenih osoba dok su 83 tisuće njih u svijet rada ušle zapošljavanjem na određeno, navodi dnevnik.
Fluktuacije na tržištu rada uobičajena su pojava, no masovno zapošljavanje na određeno, a onda i povratak istih tih ljudi na burzu rada hrvatska je konstanta proteklih dvadesetak godina.
Tijekom 2019. i 2020. ugovore na određeno dobivalo je oko 120.000 radnika godišnje, neki među njima vjerojatno i više puta kod istog poslodavca. Njih stotinu tisuća vraćalo se na burzu nakon isteka ugovora gdje su čekali drugu priliku.
Sezonski karakter naše ekonomije određen je zapošljavanjem u turizmu i pratećim uslugama, no rad na određeno prisutan je i u svim drugim segmentima. Popularnost kratkotrajnih ugovora tek je djelomično ublažena visokim financijskim poticajima koje Vlada daje tvrtkama koje za stalno zaposle osobe mlađe od 30 godina.
Kako bi to promijenila, država je od 2015. godine tvrtkama koje zaposle mlade ljude za stalno ponudila petogodišnje oslobađanje od plaćanja doprinosa na plaće. Takva se olakšica trenutačno koristi za oko 150 tisuća mladih među kojima je samo njih desetak tisuća ugovor na neodređeno dobilo od prve.
Premda financijski snažna intervencija, ona je udio rada na određeno među novozaposlenima smanjila s prethodnih 95 na trenutačnih 90 posto, što pokazuje koliko je kratkotrajno zapošljavanje kompleksan problem.
Broj radnika koji su dobili otkaze kao tehnološki višak sličan je kao i 2019. u istom razdoblju, ali je osjetno manji nego prošle godine. Uz ljude koji su ostali bez posla kao tehnološki višak, imali smo i oko 900 otpuštenih radnika zbog prestanka rada poslodavca. Takvih je otkaza ove godine bilo znatno manje nego prethodne dvije godine.
