Vraćanje kilometraže na automobilima uobičajena je praksa na tržištu rabljenih vozila, što dovodi do financijskih gubitaka i za prevarene kupce i za državu. carVertical, tvrtka za obradu podataka o automobilima, provela je istraživanje u 22 države u Europi i SAD-u kako bi se vidjelo kako lokalne vlasti tretiraju prevare s kilometražom i kakvi se zakoni provode.
Čini se kako se stavovi prema prevarama s brojačem kilometara značajno razlikuju ovisno o državi: od nepostojanja ikakvih kazni do najveće kazne od 300 000 eura u Francuskoj i do osam godina zatvora u Hrvatskoj.
Hrvatska ima jednu od najdužih mogućih zatvorskih kazni za vraćanje kilometraže
Hrvatski zakon ne govori izravno o vraćanju kilometraže, ali ga tretira kao kazneno djelo prevare. Počinitelji mogu dobiti kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Za ostvarivanje značajnih prihoda od vraćanja kilometraže, kazna je od jedne do osam godina zatvora, što je i najveća moguća zatvorska kazna u svim ispitanim državama. Međutim, konačna odluka suca može ovisiti o mnogo faktora, a u većini slučajeva prevaranti izbjegnu oštre kazne. Ovo se ne odnosi samo na Hrvatsku, već i na druge države.
U susjednoj Srbiji također ne postoji poseban zakon koji se izravno odnosi na vraćanje kilometraže. Međutim, Kazneni zakon uključuje kazneno djelo prevare koje se jasno odnosi na ovu vrstu djela. Ako netko uspije prevariti kupca oko vrijednosti vozila, smatraju se krivima i bit će kažnjeni, bilo novčanim kaznama ili mogućim kaznama zatvora. Istovremeno, prevarantima u Mađarskoj prijeti kazna zatvora do jedne godine.
Za usporedbu, 3,5 % automobila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj imalo je vraćenu kilometražu; u Srbiji je taj postotak 5,3 %, a u Mađarskoj 6,1 %, što sugerira da važeće zakonodavstvo ne sprječava prekršitelje da i dalje varaju na kilometraži.
„Iznimno je važno stvoriti dobru zakonodavnu praksu. Pravni organi vjerojatno će smanjiti stopu prevara u slučaju uspješnog presedana, što je od ključnog značaja za tržište rabljenih automobila. Dobar presedan upravo je ono što svakoj državi treba kada se radi o ovakvim problemima s transparentnošću tržišta rabljenih automobila”, kaže Matas Buzelis, voditelj komunikacija i stručnjak za automobile u carVerticalu.
Ne postoji jedinstveni pravni sustav za borbu protiv prevara s vraćanjem kilometraže
U većini ispitanih zemalja primjenjuju se novčane, pa čak i zatvorske kazne za prevare s kilometražom, ali ne shvaćaju sve države ovaj zločin ozbiljno. U Poljskoj, prevaranti mogu dobiti kaznu zatvora do pet godina, u Češkoj, Litvi i Francuskoj dvije godine, Španjolskoj 3,5 godine, Italiji tri godine, a u Njemačkoj jednu godinu.
Međutim, to su maksimalne kazne koje obično nitko ne dobije jer se češće primjenjuju novčane kazne. Pooštravanje zakona neće nužno dovesti do manje slučajeva prevare jer je vraćanje kilometraže i regionalni problem: vraćanje kilometraže češće je u istočnoj nego u zapadnoj Europi zbog nižih prihoda i velikog broja uvezenih automobila.
Na primjer, u Latviji su kazne za povećanje ili smanjenje kilometraže na brojaču kilometara samo 100 eura za fizičke osobe i 1000 eura za pravne osobe. Nažalost, Latvija je kontinentalni prvak u vraćanju kilometraže –12,9 % svih automobila provjerenih na carVerticalu imalo je namještenu kilometražu, a čini se da od 2020. godine niti jedna osoba zbog toga nije bila procesuirana.
„Ne postoji jedinstveni pravni sustav za borbu protiv prevara s vraćanjem kilometraže. Kada bi svi građani svake države članice EU-a imali isto zakonodavstvo kada se radi o prevarama, to bi dovelo do dugoročnog rješenja ovog problema. U međuvremenu, neke države to ne shvaćaju tako ozbiljno kao druge, i to je jedan od paradoksa s kojima se suočavaju globalne organizacije”, kaže Buzelis.
Vraćanje kilometraže teško je dokazati na sudu
Iako je prevara s kilometražom tehnički ilegalna u mnogim državama, dokazivanje takvih slučajeva može biti problematično. Prekogranične transakcije stvaraju okruženje s informacijskom asimetrijom između kupaca i prodavača automobila, što otvara mogućnosti za vraćanje kilometraže automobila u jednoj zemlji, a zatim prodaju tog istog automobila s lažnom kilometražom u drugoj državi.
Budući da zakoni zemalja često ne štite prava svojih građana, kupci bi uvijek trebali provjeriti povijest automobila prije kupovine rabljenog automobila. Inače bi mogli postati jedna od tisuća žrtava prevara s kilometražom širom Europe.
Metodologija
Ovaj je članak napisan isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja pravni savjet. Sadržaj možda nije u skladu s najnovijim pravnim rješenjima. Uključene su poveznice na mrežne stranice trećih strana radi praktičnosti i informacija, ali nismo odgovorni za njihov sadržaj ili točnost. Nismo odgovorni za bilo kakve radnje poduzete na temelju podataka iznesenih u ovom članku.
carVertical je pregledao stvarna izvješća o povijesti automobila koja su zatražili korisnici tvrtke kako bi se odredila prosječna godišnja stopa vraćanja kilometraže u određenim državama. Zakoni o sprječavanju prevara s brojačima kilometara i godišnji prosjek transakcija automobila na različitim tržištima također su ispitani iz javno dostupnih izvora između listopada i prosinca 2023. Istraživanje je provedeno u 22 države: Poljskoj, Mađarskoj, UK-u, Češkoj, Litvi, Rumunjskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Slovačkoj, Estoniji, Latviji, Srbiji, Hrvatskoj, Portugalu, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj, Belgiji i SAD-u.
