Uoči prve sjednice novog saziva nije poznato tko ‘kontrolira’ Sabor

678

Dva dana prije prve sjednice novog saziva Hrvatskog sabora ne zna se tko ‘kontrolira’ parlament, to jest tko ima većinu, nisu poznata ni imena potencijalnih kandidata za predsjednika Sabora, no unatoč tomu, aktualni predsjednik Josip Leko poručuje da nema razloga za nervozu i da je sve u okviru demokratskih standarda.

Leko, koji će predsjedati prvom sjednicom osmog saborskog saziva do izbora novog predsjednika, poručio je u utorak kako očekuje da se na toj sjednici radi sukladno Ustavu i Poslovniku te kako će na tome ustrajati, “kao i do sada”.

Potvrdio je kako će predsjedati prvom sjednicom novog Sabora do izbora novog predsjednika, a kad se to dogodi Sabor će se smatrati konstituiranim.

“Ako se Sabor ne konstituira, prekinut ćemo sjednicu, a ponovno ćemo je sazvati kad se politički akteri u dogovaranjima odluče predložiti da imaju potrebnu većinu za sastav Vlade”, odgovorio je Leko novinarima.

Zastupnica Mosta Jasna Matulić, koja je novinarima kazala kako je uzbuđena što će biti saborska zastupnica, na pitanje hoće li Most imati kandidata za predsjednika Sabora, odgovorila je kako je o tome još prerano razgovarati. “Mislim da su pregovori u tijeku pa je najbolje da to ostane iznenađenje”, kazala je Matulić. Dodala je kako prerano govoriti i o mogućoj podršci kandidatima drugih stranaka te kako će Most sutra odlučivati o tome. Matulić očekuje kako će Sabor biti konstituiran, jer je, kaže, svima u interesu da krenu raditi.

U Saboru je bio i savjetnik predsjednice Republike Vladimir Šeks koji podsjeća da je riječ o prvom slučaju da nakon izbora nije bilo jasno tko će formirati većinu. Tumači kako se predsjednik Sabora bira “običnom” većinom, odnosno s najmanje 39 glasova, na sjednici na kojoj se okupi kvorum, dakle na kojoj bude nazočno najmanje 76 zastupnika. Ne izabere li se predsjednik, aktualni predsjednik Josip Leko može prekinuti sjednicu i odrediti neki drugi dan da se ponovo pokuša konstituirati Sabor, rekao je Šeks. Potvrdio je i kako se pokušaj konstituiranja Sabora može ponavljati više puta te kako ne postoji rok u kojem se predsjednik mora izabrati.

Rokovi počinju teći tek kad predsjednica nekome povjeri mandat za sastavljanje vlade, a Šeks tumači kako do odluke o novim izborima predsjednica treba “na temelju pravila sistemske i teleološke interpretacije uzeti jedan rok od 60 dana, nakon kojega može imenovati tehničku vladu i raspisati izbore.

 

Foto: FAH

 

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime