Potpora uvođenju eura u Hrvatskoj pala je u godini dana za sedam posto, pokazuje istraživanje Eurobarometra po kojemu se Hrvati najviše boje rasta cijena i misle da će odlaskom kune u povijest izgubiti dio identiteta.
Eurobarometar je u petak predstavio rezultate istraživanje provedenog u travnju o stavovima građana o uvođenju eura u zemljama članicama koje još ne koriste zajedničku valutu.
U Hrvatsko je 55 posto anketiranih odgovorilo da je za uvođenje eura, što je za sedam posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je euro imao potporu od 62 posto.
Prema istraživanju, Hrvati se najviše boje da će euro dovesti do povećanja cijena, njih 81 posto.
Gotovo polovica (49 posto) misli da će uvođenje eura imati negativne posljedice za Hrvatsku, a 45 posto da će imati pozitivne posljedice.
Samo 37 posto anketiranih misli da je Hrvatska spremna za euro, a 58 posto da nije.
Da će uvođenjem eura zemlja izgubiti dio svoga identiteta smatra 57 posto Hrvata, a 42 posto da neće, pokazalo je istraživanje
Najveća potpora za uvođenje eura zabilježena je u Rumunjskoj 77 posto i Mađarskoj 69 posto, a najmanja u Bugarskoj i Češkoj, 44 posto i Švedskoj 45 posto.
Od tih sedam zemalja jedino je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu. U srpnju se očekuje konačna odluka Vijeća EU-a i od 1. siječnja 2023. euro će postati i hrvatska valuta.
