Najjeftinija uskrsna potrošačka košarica za tročlanu obitelj iznosi 122 eura, a bogatija 435 eura, izvijestili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) istaknuvši da je, unatoč popustima na većinu proizvoda, blagdanska košarica skuplja nego lani.
“Velika većina proizvoda iz naše blagdanske potrošačke košarice bila je obuhvaćena akcijskim ponudama. Sniženja pojedinih artikala dosezala su čak i do 60 posto, no vrijednost košarice i dalje je rasla”, rekla je gospodarska savjetnica NHS-a Izabela Mišić na konferenciji za novinare.
To pokazuje da su proizvodi na akcijskim ponudama i dalje skuplji nego lani i da je kontinuirani rast cijena u Hrvatskoj dalje prisutan. “Ono što se prije smatralo sniženjima – uštedom za kućne budžete, danas služi isključivo za smanjenje percepcije poskupljenja”, tvrdi Mišić.
Bogatija košarica ove godine iznosi 435,12 eura (lani 395,55 eura), srednja 256,47 eura (lani 237,47), a skromna košarica 122,76 eura (lani 116,60 eura). Tako je bogatija košarica ove godine skuplja za 10 posto, srednja za osam posto, a skromna za pet posto.
Mišić pri tome ističe kako bogatu košaricu predstavlja sve što se nekada smatralo standardom, odnosno tradicionalni obiteljski obroci od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, s malo više izbora.
Srednja košarica je ona skromnog blagdanskog stola, dok su u skromnoj isključivo koristili proizvode kojima su zaključane cijene, pa su tu učinjeni veliki ustupci kako bi se i dalje zadržao duh uskrsne tradicije.
Potrošačka košarica mjeri koliko si građani zaista mogu priuštiti
Cijene su prikupljene u različitim gradovima, od velikih trgovačkih centara do tržnica, a sadržaj košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe, kvaliteti i podrijetlu te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića.
Mišić napominje da je potrošačka košarica “ekonomski termometar” koji mjeri koliko si zaista građani sa svojim primanjima mogu priuštiti.
Tako udio skromne košarice u hrvatskoj prosječnoj neto plaći od 1392 eura iznosi 8,82 posto, a ona bogata 31,26 posto. Udio je još veći u medijalnoj plaći, a brojevi su zastrašujući kada je riječ o minimalnoj plaći.
Za poreznog obveznika s prebivalištem u Zagrebu minimalna neto plaća iznosi 754 eura, pri čemu skromna košarica obuhvaća 16,27 posto plaće, a bogata čak 57,66 posto.
“Živimo u vremenu kada su akcije postale norme, a blagdanski stol luksuz”, ocijenila je Mišić dodavši kako treba pokrenuti raspravu jesu li trgovci i dobavljači spremni prihvatiti nižu dobit od trenutne.
