Gotovo osam tisuća građana zatražilo je vaučere za dodatno obrazovanje. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), preko kojeg se vaučeri dobivaju, uvjereni su da će do kraja godine ispuniti plan da se u obrazovanje vaučerima uključi četiri tisuće građana.
Do sada je obrazovanje započelo za 2576 korisnika, pa s obzirom na broj odobrenih zahtjeva (5821) predviđamo da će planirana kvota biti ispunjena, odgovorili su Hini iz Zavoda.
Vaučere za stjecanje dodatnih znanja i vještina od 1. travnja mogu zatražiti zaposlene i nezaposlene osobe, a da bi ga dobila, osoba mora imati 15 godina života i završeno najmanje osnovno obrazovanje.
Zanimanje veliko, broj zainteresiranih raste
Da je zanimanje za dodatno obrazovanje veliko, potvrđuje podatak HZZ-a da je do petka, 11. studenoga, vaučere zatražilo 7759 građana.
Odobren je 5821 zahtjev, a u obradi ih je 1215. Osim toga, 2990 zahtjeva je u pripremi od strane korisnika koji su odabrali vještinu, odnosno obrazovni program koji žele završiti, ali još prikupljaju potrebnu dokumentaciju.
„Možemo vidjeti kako na mjesečnoj razini broj zainteresiranih korisnika raste“, kažu u Zavodu i izražavaju nadu da će se dobar trend nastaviti.
Korisnicima vaučera Zavod je do sada isplatio gotovo 11 milijuna kuna, što uključuje novčanu pomoć i putne troškove nezaposlenim osobama te troškove liječničkog pregleda za upis u određeni obrazovni program. Ipak, glavnina sredstava, 10,2 milijuna kuna, ‘otišla’ je na troškove nastave.
Građani shvaćaju nužnost cjeloživotnog obrazovanja
Iskazanim zanimanjem za vaučere i isplaćenim sredstvima, zadovoljna je potpredsjednica saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Majda Burić (HDZ).
Broj odobrenih zahtjeva nadilazi planirano, ističe Burić i naglašava kako je to vrlo značajan i pozitivan podatak, jer pokazuje da su građani motivirani i spremni na cjeloživotno učenje i da shvaćaju njegovu nužnost za rad i poslovanje.
Programi obrazovanja za dodatna znanja i vještine se razlikuju, pa su različiti i iznosi koje korisnici za njih dobivaju. Ipak, u Zavodu su izračunali kako prosječan vaučer iznosi 8307 kuna.
Najmanji iznos vaučera dodjeljuje se za program Primjena aplikacijskog softvera u knjigovodstvu (1131 kuna), a najveći za program Objektno orijentirano programiranje u izradi videoigara, čak 18.769 kuna, kažu u Zavodu.
Pet je programa koji građane najviše zanimaju i za koje je odobreno najviše vaučera. To su Python developer (634 zahtjeva), Internetski marketing i brendiranje (633), Front-End developer (523), Knjigovođa (484) te Asistent za upravljanje projektima (415 zahtjeva).
Žene se više žele dodatno obrazovati
Žene više od muškaraca žele steći dodatna znanja i vještine i tako popraviti svoju poziciju na tržištu rada, potvrđuju podaci Zavoda
Od ukupnog broja građana kojima su do studenoga odobreni zahtjevi za vaučere, žene su činile 59, a muškarci 41 posto. To znači, da je pozitivan odgovor na zahtjev za vaučerom do sada dobilo gotovo 3500 žena.
Korisnik vaučera, pokazuje statistika, u prosjeku ima 34 godine.
Glavnina, 64 posto vaučera, odobrena je onima u dobi od 30 do 54 godine, starijima od 55 godina oko jedan posto, dok je 35 posto vaučera odobreno korisnicima u dobi od 15 do 29 godina.
Vaučere su daleko više tražile zaposlene od nezaposlenih osoba.
Od 7759 korisnika koji su predali zahtjev, njih 5897 ili više od tri četvrtine je zaposleno, a 1862 nezaposleno.
Zavod ne raspolaže podacima je li među njima više bilo onih iz javnog ili privatnog sektora. Naime, uvjeti za dodjelu vaučera su jednaki neovisno je li građanin koji ga traži zaposlen u privatnom, javnom ili državnom sektoru.
Vaučeri će se moći dobiti i iduće godine
Dodatno se najviše žele obrazovati građani iz Zagreba, Splitsko-dalmatinske te Osječko-baranjske županije.
Dobra je vijest za sve zainteresirane za dodatnim obrazovanjem da će se vaučeri moći dobiti i u slijedećoj, ali i godinama iza nje.
Vaučeri će se kontinuirano dodjeljivati do 2026. godine, za obrazovanje putem njih predviđeno je 300 milijuna kuna, a trebali bi obuhvatiti 30 tisuća korisnika.
Trenutno se koriste sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026, no planirano je proširenje sustava uključivanjem drugih programa obrazovanja koja su nedostajuća na tržištu rada putem europskog socijalnog fonda ESF+, naglašavaju iz Zavoda.
