Zbog LNG terminala i zaliha neće doći do nestašice plina

42

Od početka komercijalnog rada u siječnju 2021. do danas na LNG terminalu Omišalj u transportni je sustav otpremljeno više od 4,2 milijarde prostornih metara prirodnog plina, piše Večernji list, navodeći da zbog LNG terminala i zaliha nema straha od nestašice plina.

Čak 46 posto ukupne europske opskrbe plinom još je do lani stizalo upravo iz Rusije, a alternativu su države potražile na globalnom tržištu ukapljenog prirodnog plina. Uključuje to i procijenjenih 55 milijardi prostornih metara plina iz SAD-a, što je otprilike dva i pol puta više od američkog izvoza LNG-a u Europu prije agresije na Ukrajinu.

Ove alternativne opskrbe smanjile su ovisnost Europe o ruskom plinu na samo devet posto ukupnog uvoza ili, ako ćemo usporedbom, Europa sada kupuje više ukapljenog prirodnog plina no što je ikad kupovala u Rusiji.

Gotovo energetski neovisna, barem što se plina tiče, postaje Europa, kojoj je u tome pomogla i topla zima. Omogućila je ona pune skladišne spremnike, a još važnije, i prenošenje zaliha na sljedeću zimu. Njemački spremnici, primjerice, ovog su mjeseca na 91 posto popunjenosti, dok su lani bili na 54 posto.

Europa tako sad ima osiguranu dostatnu opskrbu barem do 2024., što joj daje dovoljno vremena da se pripremi za sljedeće ogrjevne sezone, i to tako da konačno u potpunosti razvije opskrbu energijom iz obnovljivih izvora ili tranzicijskih goriva. Naravno, i dalje će raditi i LNG terminali, sve kako bi se trajno zamijenile ruske isporuke plina od 200 milijardi prostornih metara godišnje.

– Od početka komercijalnog rada u siječnju 2021. do današnjeg dana uspješno je pretovareno više od 6.900.000 m3 ukapljenog prirodnog plina s 52 broda za prijevoz, a u transportni sustav je otpremljeno više od 4,2 milijarde prostornih metara prirodnog plina – kako je iz Omišlja prema krajnjim destinacijama u dvije godine otišla otprilike milijarda i pol prostornih metara plina više nego su hrvatske godišnje potrebe, objašnjavaju u LNG-u Hrvatska. Kamo točno, e to nisu znali, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime