Novi prijedlog Zakona o potpomognutim područjima bio je tema konferencije za novinare koja je 18. rujna održana u petrinjskoj gradskoj vijećnici.
Zakon o potpomognutim područjima nalazi se na dnevnom redu nadolazeće sjednice Hrvatskog sabora, a njime bi se trebao napokon riješiti i problem stambenog zbrinjavanja Hrvata doseljenih iz BIH na područje Petrinje i Gline koji su do sad imali neriješeno vlasničko pitanje kuća u kojima žive.
Naime, Vlada je u srpnju Saboru uputila Prijedlog zakona o potpomognutim područjima kojim je, među ostalim, predviđena i mjera stambenog zbrinjavanja u svrhu razvoja potpomognutih područja, a Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uredit će se stambeno zbrinjavanje na tim područjima kao i na bivšim područjima od posebne državne skrbi.
Petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Darinko Dumbović podsjetio je kako novi zakonski prijedlog donosi promjenu regulative u pravcu koji on već godina zagovara i koji je već predlagao u Saboru te je izrazio zadovoljstvo što se on napokon nalazi u proceduri.
„Moramo se podsjetiti da su naseljenici iz BiH po starom zakonu i uredbi bili diskriminirani jer su imali „plombe“ na kućama i na taj način nisu mogli imati siguran život niti planirati budućnost. Nakon prijedloga zakona koji sam dao u saborsku proceduru prije dvije godine, dogovorili smo da ćemo ga povući jer je najavljeno kako će novi prijedlog zakona imati jednu sveobuhvatnu priču koja donosi rješenje za čitavu RH“, kazao je Dumbović.
Prijedlogom novog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima proširuje se teritorijalna nadležnost s dosadašnjih 185 na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave, na kojima se omogućava stambeno zbrinjavanje po povlaštenim uvjetima.
Građani koji žive na područjima Benkovca, Drniša, Gline, Gospića, Hrvatske Kostajnice, Knina, Karina Gornjeg, Lipika, Novske, Obrovca, Otočca, Pakraca, Petrinje, Slunja te županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, dosadašnje je zakonsko rješenje izuzimalo od načina stjecanja vlasništva darovanjem, kako je to omogućeno korisnicima stambenog zbrinjavanja na ostalim područjima Republike Hrvatske. Stoga su smatrali da su diskriminirani na području stanovanja temeljem njihovog društvenog položaja, odnosno socijalnog podrijetla. Zadovoljstvo što se nakon niza godina ovaj problem napokon krenuo rješavati izrazio je ovom prilikom predsjednik Udruge doseljenih Hrvata grada Gline Ivica Čavlović.
„I u gradovima koji su navedeni je bilo mogućnosti darivanja određenim kategorijama građana, hrvatskim braniteljima, HVO-u, objekti koji su bili pete i šeste kategorije mogli su se također darivati. Ostala je samo jedna kategorija ljudi koji su ostali neriješeni od 1995. godine, a tada nas je najviše došlo. Ja se nadam da će to sada ovim novim zakonom biti ispravljeno i da će nam svima biti lakše. Zahvaljujem se gradonačelniku Dumboviću i svima koji su nam do sad pomogli u rješavanu ove problematike“, istaknuo je Čavlović.
Zamjenik predsjednika Udruge naseljenika grada Petrinje Anton Tadić kazao je kako je od 1995. uključen u rješavanje problema naseljenika na području od posebne državne skrbi.
„Napokon, nakon 23 godine smo uspjeli ovo privest kraju. Nažalost, za neke prekasno, jer je veliki broj ljudi, pogotovo mladih iselio budući da nisu imali sigurnost. Zajedno s gradonačelnikom i udrugama uspjeli smo ovo privest kraju na zadovoljstvo svih onih koji su dosad imali neriješeno ovo pitanje. Područje od posebne državne, koje je država tako nazvala 1995., najviše stoga što je bilo zahvaćeno ratnim djelovanjima, devastirano i raseljeno, ja bih prije nazvao područje od posebne državne sramote zbog načina na koje se brinula o tim područjima i ljudima, domicilnom stanovništvu i nama, doseljenicima. Međutim, zajedničkom borbom i sinergijom rješavamo pojedine probleme pa tako i ovaj“, ustvrdio je Tadić.
Donošenjem Zakona o potpomognutim područjima omogućit će se postizanje što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanje demografskog i gospodarskog napretka, završetak programa obnove, povratak prijeratnog stanovništva i trajno stambeno zbrinjavanje naseljenika koje očekuje oko 960 obitelji, od toga čak polovina na području Sisačko – moslavačke županije, najvećim dijelom grada Petrinje.
[srizonfbalbum id=2205]