Dobrovoljno cijepljenje učenika počet će najvjerojatnije u srednjim školama i to za završne razrede te u strukovnim školama gdje đaci na praksi dolaze u kontakte s većim brojem ljudi.
Ovih su dana najavljeni sastanci o tome pa će se uskoro znati i detalji konačne odluke, navodi dnevnik.
Pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš još je u svibnju predlagala da je najlogičnije krenuti prvo s cijepljenjem maturanata pa s onima od 16 do 18 godina i dalje prema mlađima. “Smatram i da bi učitelji svojim cijepljenjem trebali učenicima dati primjer”, iznijela je svoj stav dr. Bubaš.
S dobrovoljnim cijepljenjem djece u Hrvatskoj počelo se od lipnja, nakon što je Europska agencija za lijekove (EMA) potkraj svibnja dala zeleno svjetlo za cijepljenje djece i mladih. U prvoj fazi cijepila su se rizična djeca s kroničnim, srčanim i plućnim bolestima. Zaraza koronavirusom zbog njihova zdravstvenog stanja nosi vjerojatnost da će razviti težu kliničku sliku pa se cijepljenjem ta vjerojatnost prevenira. Ubrzo je cijepljenje bilo moguće i za zdravu djecu.
Odluka o cijepljenju tinejdžera bit će individualna, ali cijepljenje te populacije neće znatnije utjecati na pandemiju, podsjeća prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog s Tehničkog sveučilišta u Zürichu. “Što se tiče cijepljenja djece, svatko treba individualno odlučiti. Dječja populacija koja se trenutačno može cijepiti iznosi samo tri do pet posto ukupne populacije tako da to neće imati ključnu ulogu u usporavanju širenja bolesti”, kaže profesor Ban pa proizlazi da je veća odgovornost za cijepljenje na odraslima.