Miniytar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je u ponedjeljak na 8. kongresu Hrvatskog društva za ceste Via Vita kako je “cestarski sektor, nakon provedene reforme, sada stabilan, održiv i investicijski snažan”.
Ove smo godine svjedočili realizaciji velikih projekta kao što je Pelješki most, rekao je Butković, podsjećajući kako je i u Europskoj uniji bilo skeptika da Hrvatska neće moći provoditi velike infrastrukturne projekte. Ali veliki projekti koji se financiraju iz Europske unije, dodao je, idu uspješno svojem kraju.
“Ispekli smo zanat, pokazali kao resor da možemo provoditi velike infrastrukturne projekte, a slijedi nam, kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, oko 5,5 milijarda kuna te nova financijska perspektiva s bespovratnih još 10 milijarda kuna”, istaknuo je ministar.
Po podatcima koje je iznio, sada se u prometnu infrastrukturu ulaže nešto više od 25 milijarda kuna, od kojih dvije trećine u cestarskom sektoru.
Spomenuo je među ostalim dovršetak Istarskog ipsilona do tunela Učke. Radovi na drugoj cijevi tunela Učke i priprema projekta od tunela do završetka prema Matuljima idu dobro te se očekuje da će do 2024. biti dovršen puni profil, uključujući i drugu cijev tunela.
Govoreći o državnoj cesti D 403, koja bi trebala biti završena 2023., a povezuje zapadni dio riječke luke i kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s riječkom obilaznicom, ocijenio je da je to jedan od najkompleksnijih projekata. Realizacijom D 403 stvaraju se uvjeti da kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, zajedno s kontejnerskim terminalom na Brajdici, jamči Rijeci promet od 1,5 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU) već u 2024. – 2025., rekao je Butković, ističući kako to Rijeku pozicionira kao jednu od najjačih luka na sjevernom Jadranu.
Istaknuo je kako je definirana i potreba gradnje brzih cesta, čije je ukupna vrijednost oko šest milijarda kuna te da će se, s obzirom na financijski plan, morati krenuti i u tom dijelu. Riječ je, primjerice, o spoju Požege na autocestu, srijemskoj transverzali, brzoj cesti od Bjelovara prema Virovitici, obilaznici Vukovara, spoju na most Gradišku i tunelu Kozjaku sa završetkom na D8. Te projekte pripremaju Hrvatske ceste i u visokoj su fazi gotovosti, a morat ćemo ih realizirati uz pomoć Vlade i Ministarstva financija, ili kroz zajmove koji su nam osigurani ili s drugim međunarodnim kreditnim institucijama, rekao je ministar prometa.
Istaknuo je kako kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti ide i novi sustav naplate cestarine te da je osigurano stopostotno financiranje tog projekta, a na hrvatskim autocestama bi se trebao implementirati za nekoliko godina.
Butković je rekao da će investicije u idućem razdoblju biti usmjerene u željeznički sektor te kako vjeruje da će do 2030. na dva osnovna koridora biti završene sve investicije. Slijedi, kako je rekao, odluka o odabiru i početak izgradnje pruge prema Rijeci, koja će biti donesena ove godine, a drugi dio se projektira.
Ministar je rekao i kako je pitanje financiranja županijskih uprava za ceste ostalo otvoreno. Jasno je što treba napraviti, ali je situacija s gorivom i drugim onemogućavala da se donesu neke odluke, koje će, dodao je, vjerojatno biti nepopularne. Uspjeli smo rebalansom proračuna ove godine osigurati 100 milijuna kuna, tako da će sve županijske uprave za ceste do kraja godine dobiti financijska sredstva koja im pripadaju da se olakšaju investicije i održavanje, rekao je.
Hrvatsko društvo za ceste Via Vita okuplja stručnjake koji se bave cestovnim povezivanjem. Na ovogodišnjem kongresu pod sloganom “Novo normalno” razgovara se o Programu građenja i održavanja javnih cesta od 2021. do 2024., o vozilima i prometu budućnosti, preprekama investicijskim projektima, o izvršenju ugovora o javnoj nabavi, uvođenju covid potvrda, upravljanju projektima, povezivanju s južnom Dalmacijom itd.
Predsjednik Društva za ceste Via Vita Josip Škorić izjavio je da je cestarski sektor znatno živnuo, ali je zbog povećanja cijena neizvjesno planirati investicijske projekte, dolazi do velikih poremećaja u dobavi materijala i opreme jer su narušeni rokovi isporuke te se treba prilagoditi ranijem planiranju.
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan najavio je kako će ta tvrtka, zahvaljujući provedenom financijskom restrukturiranju, krajem godine imati gotovo tri milijarde kuna prihoda i oko 2,9 milijarda kuna rashoda. Prihodi od cestarine su znatno bolji od planiranih i HAC sada posluje stabilno, poručio je Huzjan.
