Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je Strategiju upravljanja državnim nekretninama do 2035. godine, kao i Plan upravljanja za 2026. godinu, prema kojemu država u ovoj godini planira uprihoditi 75 milijuna eura.
Prema Strategiji, do 2035. godine država planira aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značenja te najmanje 50 posto aktivirane površine nekretnina koje nisu od strateškog značaja, a kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave. Ukupno se u tom razdoblju planira ostvariti prihod od oko 1,2 milijarde eura od državnih nekretnina i pokretnina.
Govoreći o ovogodišnjem planu, ministar Bačić naveo je kako će se u 2026. godini raspolagati nizom nekretnina od strateškog značaja, među kojima su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, Spomen dom Kumrovec, kamp Peruština u Diklu te Vila Svežanj u Kostreni.
Poseban naglasak stavljen je na stambenu politiku. Tvrtka Državne nekretnine planira tijekom godine obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu, koji će se koristiti za potrebe priuštivog najma, stanovanja i smještaja zaštićenih najmoprimaca. Uz to, planirana je obnova deset poslovnih prostora te dviju zgrada za smještaj tijela državne uprave i organizacija civilnog društva.
– Planiramo značajno povećati broj tijela državne uprave koja će imati sjedište u prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, čime ćemo smanjiti iznose zakupnina koje se danas plaćaju privatnim vlasnicima – istaknuo je Bačić.
Vjesnik i Hrvatska pošta u Branimirovoj u vlasništvu države
Ministar je potvrdio i planove za stjecanje dviju važnih zagrebačkih nekretnina – zgrade Vjesnika i zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici.
– Plan je otkupiti preostalih 36 posto vlasništva nad Vjesnikom te steći zgradu Hrvatske pošte u Branimirovoj, prvenstveno za potrebe smještaja državnih tijela čije su zgrade u obnovi ili su trenutačno u privatnom zakupu – rekao je Bačić.
U 2026. godini planira se raspisivanje 177 javnih poziva za nekretnine koje nisu od strateškog značaja, uključujući zemljišta, stanove i poslovne prostore, a očekuje se sklapanje oko 1900 ugovora – od kupoprodaje do prava građenja i služnosti. Kada je riječ o državnim pokretninama i privremeno oduzetoj imovini, planirani prihod iznosi oko 400 tisuća eura.
Digitalizacija registra državne imovine
Odgovarajući na pitanje o potpunosti evidencije državne imovine, Bačić je naglasio kako Ministarstvo raspolaže preciznim podacima o građevinskom zemljištu te stambenim i poslovnim jedinicama u državnom vlasništvu. Registar se trenutačno digitalizira te će uskoro biti javno dostupan, iako već sada postoji funkcionalni registar državne imovine.
– Vrlo precizno znamo kojom imovinom raspolažemo. Strategiju ćemo realizirati jer smo točno propisali koje su nekretnine obuhvaćene i koja im je namjena – poručio je ministar.
Na kraju je predstavio i izmjene Zakona o građevnim proizvodima, koji ide u hitnu proceduru radi usklađivanja s europskom uredbom. Cilj je uspostava učinkovitog tržišta sigurnih i održivih građevnih proizvoda, pri čemu će svaki proizvod imati svoju digitalnu putovnicu s podacima o sastavu i karakteristikama.
