Građani će sudjelovati u odabiru motiva na nacionalnoj strani eurokovanica

Građani daju ocjene od 1. do 15. srpnja

582

Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada donijela u prosincu 2020., predviđen je odabir motiva i njihova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu eurokovanica, a Hrvatska narodna banka određena je kao institucija koja će organizirati nabavu novčanica i kovanog novca eura. Za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja.

Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.

Na sjednici održanoj 23. lipnja Komisija za novac Hrvatske narodne banke razmotrila je prijedloge Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura (u nastavku teksta: Komisija za odabir). Svaki član Komisije za odabir iz šireg skupa motiva izdvojio je po osam motiva te je napravljena rang-lista s brojem glasova za pojedini motiv. Članovi Komisije svoje su glasove dali za sveukupno 41 prijedlog, a prvih devet, koji su dobili najveći broj glasova, redom su: šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica, Dubrovnik, Nikola Tesla, pas dalmatinac, Vrančićev Homo volans (crtež padobrana) i kralj Tomislav.

Građani daju ocjene od 1. do 15. srpnja

Komisija za odabir uputila je rang-listu s motivima Komisiji za novac koja je odlučila da prvih pet motiva – šahovnicu, kartu Hrvatske, kunu, glagoljicu i Dubrovnik – ocijene i građani u internetskoj anketi na stranici euro.hr. Svaki motiv građani će imati prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od “uopće mi se ne sviđa” do “najviše mi se sviđa”), a moći će predložiti i jedan dodatni motiv u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica. Sudjelovanje građana u ovoj web-anketi započet će 1. srpnja i trajat će do 15. srpnja. Istodobno će se, s istim prijedlozima motiva i mogućnošću da i sami predlože dodatni motiv, provesti i strukturirana nacionalna anketa na reprezentativnom uzorku u kojoj će sudjelovati tisuću hrvatskih građana. Rezultati ocjenjivanja građana bit će objavljeni i imat će savjetodavni karakter u procesu finalnog odlučivanja Komisije za novac.

Uzimajući savjetodavno u obzir i rezultate ocjena građana i njihove prijedloge, Komisija za novac po završetku oba procesa krajem srpnja odabrat će najmanje tri motiva za nacionalnu stranu eurokovanica. Istovremeno će i odlučiti kako će ti motivi biti raspoređeni po pojedinim apoenima eurokovanica.

Na temelju odabranih motiva Komisija za novac objavit će u kolovozu ove godine javni/izravni poziv za izradu likovnog rješenja nacionalne strane kovanog novca eura.

Prijedlog nacionalne strane kovanica eura Hrvatska će poslati Europskoj komisiji, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro, kako bi potrebne količine kovanica bile spremne na vrijeme.

Kriteriji za odabir motiva; kako su birale druge članice europodručja?

Osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac jesu prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te djelotvornost motiva da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti. Ključno je također da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo kroz opće prihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja. Važno je i da postoji prepoznatljivost motiva kao hrvatskog i u međunarodnom okružju. Bitna je i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima. Naposljetku, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, bilo u likovnom obliku bilo u emocionalnom povezivanju s eurom.

U državama europodručja model odabira nacionalnog motiva i grafičkih prikaza na eurokovanicama bio je raznolik. U pojedinim slučajevima u odabiru su sudjelovale samo stručne komisije, u drugima pak stručne komisije i javnost, a u trećima državna tijela (vlada, ministarstvo financija i središnja banka). Tako je npr. u Austriji motiv izabran u suradnji skupine od 13 stručnjaka i javnog savjetovanja, dok su u Belgiji taj zadatak obavile komisije čiji su članovi bili visokorangirani službenici, stručnjaci, numizmatičari i umjetnici. U Francuskoj je izbor započeo javnim pozivom za dostavu motiva/dizajna u kojemu je zaprimljeno 1.200 prijedloga. Komisija kojom je predsjedao ministar za ekonomske i financijske poslove, zajedno s ostalim članovima komisije, stručnjacima za numizmatiku, umjetnicima, članovima parlamenta, direktorom kovnice, glavnim graverom i članovima stručnih tijela, izabrala je pobjedničke motive odnosno dizajn. U Grčkoj su motiv nacionalne strane izabrali ministar ekonomije i guverner središnje banke Grčke na temelju prijedloga koje su im dostavili posebni savjetodavni odbor i vijeće za monetarnu politiku, a u Irskoj je motiv odabrala vlada. U Litvi je dizajn odabran na natječaju u kojemu je tražena dostava gipsanih modela za tri skupine kovanog novca, s naznakama motiva koje bi trebala sadržavati nacionalna strana. Luksemburg je dizajn odabrao dogovorom između vlade i kraljevske kuće. U Estoniji je komisija stručnjaka izabrala 10 najboljih dizajna nacionalnih strana, koji su potom sudjelovali na javnom telefonskom glasovanju koje je trajalo tjedan dana. Slovačka je organizirala javni natječaj za dizajn i, nakon nekoliko komisijskih selekcija, i za motiv i za grafičko rješenje, javnost je odlučila o pobjedniku. U Sloveniji su pak odluku o motivima i dizajnu na nacionalnoj strani kovanog novca eura, u suradnji mišljenja javnosti i mišljenja stručnih komisija, donijele Banka Slovenije i ministarstvo financija, odnosno finalno slovenska vlada, na temelju svih prijedloga.

Broj motiva na kovanom novcu eura razlikuje se od zemlje do zemlje u europodručju, s tim da najveći broj zemalja, njih 10 koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, na svojim kovanicama ima tri motiva. Države koje su se odlučile za prikaz triju motiva na kovanicama – Njemačka, Francuska, Portugal, Španjolska, Cipar, Malta, Finska, Slovačka, Letonija i Monako – najčešće imaju jedan motiv na kovanicama od 1 i 2 eura, drugi na kovanicama od 50, 20 i 10 centa te treći na kovanicama od 5, 2 i 1 centa.

Isti motiv na svim kovanicama nalazi se na nacionalnim stranama Belgije, Litve, Estonije, Luksemburga, Irske, Nizozemske i Vatikana. Na drugoj su strani države poput Austrije, Italije, Grčke, San Marina i Slovenije koje imaju različite motive na svakoj od kovanica. Samo jedna država, Andora, na svojim kovanicama ima prikaz četiriju motiva.

KOMISIJA ZA ODABIR PRIJEDLOGA LIKOVNOG RJEŠENJA NACIONALNE STRANE RH NA OPTJECAJNOME KOVANOM NOVCU EURA

Na poziv HNB-a, članove Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura nominirale su relevantne institucije i stručne udruge. Predsjednica Komisije je Ivana Jakir-Bajo, viceguvernerka HNB-a, a zamjenik predsjednika Bojan Fras, viceguverner HNB-a. Članovi su Komisije prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predstavnica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora; dr.sc. Dragan Damjanović, predstavnik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske; mr.sc. Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade; akademski kipar Kažimir Hraste, predstavnik Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu – Ministarstvo znanosti i obrazovanja; prof. mr. art. Alem Korkut, predstavnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – Ministarstvo znanosti i obrazovanja; doc. dr. sc. Damir Kovač, dr. med., predstavnik Hrvatskoga numizmatičkog društva; doc. dr. sc. Velibor Mačkić, predstavnik Ureda predsjednika Republike; Andreja Metelko-Zgombić, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova; akademik Velimir Neidhardt, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Ira Payer, predstavnica Hrvatskoga dizajnerskog društva; Lazer Rok Lumezi, predstavnik Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti; Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija; Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija.

 

KOMISIJA ZA NOVAC

Članovi Komisije za novac su: Ivana Jakir-Bajo, viceguvernerka i predsjednica, Bojan Fras, viceguverner, zamjenik predsjednika, dok su članovi viceguverner Michael Faulend, viceguverner Slavko Tešija, poslovni direktor HNB-a, Tomislav Presečan, Neven Barbaroša, viši savjetnik u Uredu guvernera, Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac, te vanjski članovi Komisije, Đuro Črnjak, specijalist i sudski vještak u području tiska i zaštite novčanica i dokumenata (prvi direktor Hrvatskog novčarskog zavoda), Vesna Mažuran-Subotić, specijalistica u području medaljarstva i numizmatike, bivša muzejska savjetnica i voditeljica Gliptoteke HAZU-a i Ivan Mirnik, poznati hrvatski arheolog i numizmatičar, glavno područje njegova rada je numizmatika i medaljarstvo. Za potrebe odabira motiva i grafičkog prikaza za hrvatsku nacionalnu stranu kovanica eura pridruženi dodatni vanjski članovi Komisije za novac u svojstvu gosta – Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Zvonimir Savić, glavni koordinator Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, i Stipe Župan, član Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Zamjenici članova Komisije su Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa i Boris Zaninović, izvršni direktor Sektora podrške poslovanju. Tajnik Komisije za odabir i Komisije za novac je Damir Bićanić, savjetnik u Direkciji za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem Sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke.

Rang lista motiva nakon glasanja Komisije za odabir likovnog rješenja za hrvatske kovanice eura:
1. Šahovnica
2. Geografska karta Hrvatske
3. Kuna
4. Glagoljica
5. Dubrovnik
6. Tesla
7.-9. Dalmatinski pas
7.-9. Vrančićev Homo Volans (crtež padobrana)
7.-9. Kralj Tomislav
10.-13. Šibenska katedrala
10.-13. Vučedolska golubica
10.-13. Zagrebačka katedrala
10.-13. Meštrović: Povijest Hrvata
14.-20. Nikola Šubić Zrinski
14.-20. Vukovarski vodotoranj
14.-20. Falkuša
14.-20. Sinjska alka
14.-20. Dioklecijanova palača
14.-20. Lepoglavska ili paška čipka
14.-20. Leptir dalmatinski okaš (Proterbia afra dalmata)
21.-41. Franjo Tuđman
21.-41. Crkva sv. Marka u Zagrebu
21.-41. Andrija Mohorovičić (otac moderne seizmologije)
21.-41. Marko Marulić
21.-41. Grb RH
21.-41. Slavuj
21.-41. Bašćanska ploča
21.-41. Ivana Brlić-Mažuranić
21.-41. “Konjić” iz nalazišta Biskupija kod Knina
21.-41. Josip Juraj Strossmayer
21.-41. Višeslavova krstionica
21.-41. Karaka
21.-41. Slavonska naušnica “Đurđica”
21.-41. Konavoska naušnica
21.-41. Banovac
21.-41. Stihovi: „O lijepa, o draga, o slatka slobodo”
21.-41. Kravata
21.-41. Velebitska degenija

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime