Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, koji se obilježava 15. siječnja, podsjeća na trenutak kada je Hrvatska početkom 1992. godine dobila ključnu međunarodnu potvrdu svoje samostalnosti i državnosti.
Velik doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske početkom devedesetih dali su hrvatski iseljenici, složili su se u srijedu u Zagrebu sudionici panela održanog povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja.
Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske Franjo Gregurić naglasio je kako se doprinos hrvatskog iseljeništva ne može podcijeniti, ističući njihovu ulogu i u diplomatskim aktivnostima, ali i u materijalnoj pomoći Hrvatskoj u najtežim trenucima Domovinskog rata.
„Velik doprinos su dali naši iseljenici. Nemjerljiv je i u smislu diplomatskog djelovanja i materijalne pomoći. Toliko da hrvatska vlast nikada ne može biti dovoljno zahvalna“, rekao je Gregurić.
Na panelu pod nazivom „Međunarodna perspektiva Republike Hrvatske jučer – danas – sutra“, održanom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Gregurić je istaknuo da je međunarodna potpora Hrvatskoj dobivena stručnom diplomacijom, ali da bez organiziranog gospodarstva, policije, Zbora narodne garde i kasnije Hrvatske vojske diplomacija ne bi bila dovoljno učinkovita.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da su hrvatska diplomacija i Hrvatska vojska u tom razdoblju djelovale „paralelno“, zajednički radeći na stvaranju međunarodno priznate države.
S Gregurićem se složila i Zdravka Bušić, pročelnica kabineta predsjednika Franje Tuđmana u razdoblju od 1991. do 1995. godine, naglasivši da bez iseljeništva Hrvatska ne bi mogla izdržati ratne okolnosti i međunarodne pritiske.
Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić podsjetio je da je Hrvatska početkom devedesetih imala vrlo ograničenu podršku, istaknuvši kako su branitelji dali ključan doprinos obrani zemlje, što je na kraju otvorilo put međunarodnom priznanju i članstvu u Ujedinjenim narodima.
Govoreći o današnjem položaju Hrvatske, sudionici panela ocijenili su da je Hrvatska međunarodno ispravno pozicionirana unutar Europske unije. Gregurić je pritom upozorio na štetan učinak dugotrajnog neslaganja predsjednika države i Vlade, posebno u kontekstu imenovanja veleposlanika.
Prema dostupnim podacima, Republiku Hrvatsku do danas još nisu priznale Butan, Niger i Tonga.
