HZZ Potpora za skraćivanje radnog vremena do najviše 50 posto skraćenja

Visina potpore po radniku maksimalno će iznositi 2.000 kuna

284

Potporu za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena poslodavci će tijekom ove godine moći dobiti za skraćivanje radnog vremena do najviše 50 posto, a visina potpore po radniku maksimalno će iznositi 2.000 kuna, objavio je u četvrtak Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Naime, Upravno vijeće HZZ-a je na sjednici u srijedu među ostalim donijelo i odluku o usvajanju nove mjere Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena.

Potpora se, kako navode iz HZZ-a, dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 50 posto radnih sati prema kalendaru radnog vremena.

Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 50 posto godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena, navodi se u priopćenju.

Po podatcima s internet stranice HZZ-a, visina potpore po radniku može iznositi do najviše 2.000 kuna.

Inače, poslodavci su tijekom prošle godine potporu za skraćivanje radnog vremena mogli dobiti za skraćivanje radnog vremena do 90 posto, a potpora je mogla iznositi maksimalnih 4.000 kuna po radniku.

HZZ u današnjem priopćenju navodi kako će se zahtjevi za potporu za skraćivanje radnog vremena podnositi u tekućem za idući mjesec, dok se iznimno za siječanj i veljaču ove godine podnose do 28. veljače.

Objašnjavaju i kako je osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10 posto.

Ako je radni proces definiran po poslovnim jedinicama, može se priznati pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati i u određenoj poslovnoj jedinici, s tim da se mjera može koristiti samo za radnike koji rade u toj poslovnoj jedinci. U tom slučaju minimalan pad po određenoj poslovnoj jedinci mora biti minimalno 20 posto.

Pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati mora biti povezan s određenim privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu. Ta se povezanost dokazuje ostvarenim padom prihoda/primitaka u svakom mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

Iznimno, za siječanj i veljaču 2022. navedena povezanost dokazuje se ostvarenim padom prihoda/primitaka u odnosu na isti mjesec 2020., navodi se u priopćenju.

Iz HZZ-a napominju kako poslodavac, uz pad prihoda/primitaka u usporednim razdobljima, mora dokazati i jedno od sljedećeg – pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora; privremenu nemogućnost ugovaranja novih poslova; privremenu nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata; te nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad.

Pad prihoda/primitaka dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi koja će temeljem dostavljenih PDV obrazaca, a na zahtjev Zavoda dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje.

Ostali razlozi dokazuju se putem obrazložene vjerodostojne dokumentacije koju će poslodavac dostaviti Zavodu svaki mjesec za koji traži potporu, na propisani način, pojašnjavaju iz HZZ-a.

Kako nadalje navode, ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci, treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 20 posto u mjesecu za koji traži potporu u odnosu na mjesec koji prethodi mjesecu prijave temeljem predaje PDV obrasca za mjesec za koji traži potporu i za mjesec koji prethodi mjesecu prijave Poreznoj upravi.

Zapošljavanje stranaca – dopunjena lista zanimanja za koje ne treba provedba testa tržišta rada 

Upravno vijeće HZZ-a na jučerašnjoj je sjednici donijelo i odluku o dopuni liste deficitarnih zanimanja koja su izuzeta od provedbe testa tržišta rada prilikom zapošljavanja državljana trećih zemalja.

Vezano uz zapošljavanje stranih radnika, lista zanimanja za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada dopunjena je zanimanjima  – sobarica, čistačica, pomoćni kuhar i pomoćni konobar za Istarsku, Primorsko-goransku i Dubrovačko – neretvansku županiju.

Također je odlučeno o manjim izmjenama unutar mjera Stalni sezonac, Samozapošljavanje i Proširenje poslovanja te Biram Hrvatsku.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime