Proljetni jaglac poznajemo većinom samo kao lijepu proljetnu biljku. Možemo koristiti njegov korijen, ali i žute cvjetove s peteljkom (kao da ga beremo za buketić), koje sušimo na toplom i prozračnom mjestu.
Mladi listovi izuzetno su bogati vitaminom C, a može ih se jesti na salatu, u juhama, miješanim varivima i vitaminskim čajevima. Iako nije osobito ukusno, pomaže protiv proljetnog umora.
Jaglac koristimo prvenstveno kod problema s respiratornim organima i kašlja, čak i u ljekarnama postoje sirupi za kašalj od jaglaca. On smiruje kašalj (pa se ponekad koristi kod suhog kašlja), ali većinom ćemo ga koristi za olakšavanje iskašljavanje i izbacivanje sluzi (pa ga možemo koristiti kod produktivnog kašlja).
Ova je ljekovita biljka zbog saponina, koje sadrži, odlično sredstvo protiv kašlja kod kojega se teško iskašljava zgušnjena sluz. Osobito dobro djeluje kod kroničnog bronhitisa starijih ljudi, kod tzv. staračkog kašlja. Takav kašalj nastaje često zbog smanjene snage oslabjelog srca, što uzrokuje zastoj krvi u plućima, koji izaziva podražaj na kašalj. Takvim se osobama ne pomaže samo olakšavanjem iskašljavanja, već je potrebno da im se rastereti krvotok, a to postižemo tako da im se pospješi izlučivanje vode. Upravo tako djeluje jaglac: olakšava kašalj i pospješuje izlučivanje mokraće.
Čaj od korijena vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo za stišavanje glavobolje, nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice. Pored svega, jaglac se koristi za liječenje bolesnih bubrega i reumatizma.
Za kašalj se priprema u mješavini, na način da uzmemo 3 dijela jaglaca, 1 dio sjemena koromača (ili, ako ga nemamo, onda 2 dijela suhe biljke) i 1 dio podbijela (pomiješan cvijet i list). Jednu malu žličicu mješavine prelijemo šalicom kipuće vode i pustimo da odstoji poklopljeno 10 minuta, procijedimo i pijemo polako na gutljaje.
