Jovan “Čaruga” Stanisavljević, poznat kao slavonski Robin Hood, bio je kontroverzna ličnost čija je priča isprepletana elementima herojstva i zločina.
Rođen u skromnoj obitelji, Čaruga se od rane dobi suočio s teškoćama koje su ga na kraju odvele na put kriminala. Njegova mladost obilježena je sudjelovanjem u Prvom svjetskom ratu, gdje je pokazao iznimnu domišljatost izbjegavši smrt tako što je ukrao uniformu oficira i lažirao dokumente. Ta sposobnost preživljavanja i snalažljivost pratila ga je kroz cijeli život.
Po povratku s ratišta, Čaruga se upetljao u ljubavni trokut koji je rezultirao ubojstvom, čime je započeo svoj zločinački put. Njegova sposobnost da izbjegava zakon dovela ga je do vođenja bande “Kolo gorskih tića”, s kojom je provodio pljačke, uglavnom ciljajući bogate seljake i zemljoposjednike. Čarugini postupci nisu bili motivirani samo osobnom koristi; dijelio je plijen sa siromašnima, što mu je donijelo status narodnog heroja.
Njegova veza s narodom ojačala je kroz geste poput dijeljenja novca, hrane i odjeće siromašnim seljacima, što je stvorilo mit o slavonskom Robin Hoodu. Osim toga, Čaruga je bio poznat po svom šarmu prema ženama, što je dodatno utkalo legende o njegovoj liku i djelu. Međutim, njegov zločinački život bio je pun sukoba i nasilja, uključujući pljačke, ubojstva i krađe, što ga je na kraju dovelo pred lice pravde.
Sudski proces protiv Čaruge bio je događaj koji je privukao veliku pažnju javnosti. Unatoč pokušajima obrane, dokazi i svjedočenja protiv njega bili su neoborivi, što je rezultiralo smrtnom kaznom. Čaruga je pristupio svojoj egzekuciji na jedinstven način, želeći ostaviti dojam čak i u smrti, što pokazuje njegovu želju za priznanjem i statusom unutar društva koje je istovremeno i pljačkao i štitio.
U zoru 27. veljače 1925. godine, u dvorištu Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku 28-godišnjeg Čarugu su čekala vješala oko kojih s okupila gomila od 3000 ljudi. Kada ga je općinski činovnik prozvao rekavši njegovo ime “Jovan Stanisavljević”, Čaruga je dodao: “Ja sam Jovan Stanisavljević Čaruga. Moj naklon, gospodine krvniče. Zbogom narode, Čaruga putuje!”
O njemu su napisane brojne knjige, režirane predstave i snimljeni filmovi. Pokopan je na osječkom groblju sv. Ane, a o njegovu grobu sada se brine Poglavarstvo grada Osijeka.
Rani život
Jovan Stanisavljević, poznatiji pod nadimkom Čaruga, rođen je 1897. godine u malenom slavonskom selu Barama, nedaleko od Orahovice. Njegova obitelj, poznata po nadimku Čaruga, bavila se svinjogojstvom i bila je jedna od najbogatijih zadružnih kuća u regiji.
Do desete godine, njegov život bio je tipičan za seosko dijete onog vremena. Međutim, 1907. godine, nakon smrti majke, njegov život naglo se mijenja. Otac se nakon svega četiri tjedna ponovno oženio i doveo u obitelj maćehu s kojom Jovan nikako nije mogao naći zajednički jezik. Uslijedila je očeva odluka da Jovan neće nastaviti školovanje, što je za mladića bilo neprihvatljivo, pa je odlučio napustiti dom i zaputiti se u Osijek učiti bravarski zanat.
No, sudbina je imala druge planove. Prvi svjetski rat i poziv za služenje u Austro-Ugarskoj vojsci prekinuli su Jovanove planove. Poslan je na bukovinsko bojište, no ubrzo je odlučio krivotvoriti isprave kako bi se izvukao iz opasnosti.
Nakon rata, 1918. godine, vratio se u Slavonske Bare gdje organizira “Narodnu stražu” i postaje njezin zapovjednik. Međutim, uskoro je osuđen na četiri godine teške tamnice zbog ubojstva, a kaznu je počeo izdržavati u kaznionici u Srijemskoj Mitrovici. Čarugin zatvorski život nije bio dugog vijeka, brzo je iskoristio priliku i pobjegao.
Nakon bijega, Čaruga se pridružuje razbojničkoj družini “Kolo gorskih tića” pod vodstvom Bože Matijevića, poznatijeg kao Crveni Božo. Ova skupina razbojnika harala je okolicom slavonskih planina, što je Jovanu omogućilo da nastavi život na rubu zakona.
Jovan Stanisavljević Čaruga postao je simbol otpora i buntovništva, čije je djelovanje obilježilo razdoblje nakon Prvog svjetskog rata u regiji. Njegova priča o preživljavanju, prilagodbi i otporu prema autoritetima ostaje zapamćena kao jedna od priča o najpoznatijim razbojnicima slavonskih šuma.
Više o Čarugi možete pročitati ovdje.