Prema anketi Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja 76 posto ispitanika u tom sustavu je više ili manje nezadovoljno novim koeficijentima za obračun plaća, a 90 posto njih spremno je sudjelovati u sindikalnim akcijama za vlastito, odnosno 87 posto za druga radna mjesta.
Predstavljajući rezultate istraživanja na konferenciji za novinare u srijedu, glavni tajnik Sindikata Matija Kroflin rekao je kako su oni smjernica za daljnje djelovanje sindikata, ali i Vladi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih o potrebi izmjene Uredbe o koeficijentima i njihovoj korekciji.
Top prioriteti su visina plaće, odnos plaće u sustavu u odnosu na druge radnike te kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje. Dodao je da je u anketi sudjelovalo više od 2600 ispitanika, ne samo članova sindikata, te da je na sva pitanja odgovorilo oko 1900 ispitanika, odnosno 70 posto, što je gotovo 10 posto zaposlenih u sustavu.
Po njegovu sudu Ministarstvo u novom mandatu, nastavlja tamo gdje je stalo u prošlom – u jednoj vrsti ignoriranja, “guranja problema pod tepih” i pasivnosti što vodi prema pojačanoj sindikalnoj aktivnosti. Podsjetio je kako žele da što prije započnu pregovori o granskom kolektivnom ugovoru, čiji prijedlog od prosinca stoji u Ministarstvu, a da se ono o tome nije oglasilo do danas.
Moguć i prosvjed pred Ministarstvom
Stoga traže započinjanje pregovora najkasnije do rujna, inače slijedi prosvjed pred Ministarstvom zbog nedjelovanja, najavio je Kroflin. Također je naglasio važnost provedbe sistematizacije koja je, kako je rekao, popravni ispit za manje propuste učinjene prilikom uvođenja novog sustava koeficijenata i najavio da će, u budućim pregovorima, tražiti rast osnovice plaća.
Čekaju nas brojni izazovi i problemi koje moramo rješavati i očekujemo da s druge strane imamo socijalnog partnera koji će pokazati volju da sasluša naše argumente, bude spreman na postizanje rješenja i kompromisa, a ne da se problem rješava prosvjedom i štrajkom, odnosno na ulici. No, ako to izostane, mi smo spremni i to ćemo morati činiti, poručio je Kroflin dodavši kako u tome očekuje potporu i drugih sindikata u sustavu, prvenstveno Preporoda.
Upitan je li zahtjev Domovinskog pokreta za ukidanjem rodnih studija političko zadiranje u autonomiju Sveučilišta, Kroflin je rekao kako bi se izjavama da ministra treba nešto spriječiti i onemogućiti trebao pozabaviti i Ustavni sud, jer autonomija Sveučilišta zajamčena Ustavom i zakonom.
O tome da netko tko je izabran na izborima odlučuje što će se poučavati i proučavati je upravo suprotno onome što država treba raditi, jer je ona okvir i jamac sveučilišne autonomije i mora ju osigurati zakonom, Ustavom i svim drugim načinima, kao civilizacijsku tekovinu, jer se sveučilište odavno odvojilo od crkvenog i političkog utjecaja na njegovo djelovanje, istaknuo je Kroflin.
